Bivši premijer najavljuje "kaos" zbog struje: "Još dan-dva, tjedan, i to je kraj priče"

Dugovi rudnika u sastavu koncerna Elektroprivrede Bosne i Hercegovine premašili su 1,2 milijarde KM, dok samo obveze za neplaćene poreze i doprinose prelaze 700 milijuna KM. Istodobno, Elektroprivreda BiH suočava se s problemima likvidnosti, skupljim uvozom električne energije i padom proizvodnje ugljena. Stručnjak za energetiku, bivši direktor Elektroprivrede BiH i bivši premijer Federacije BiH Edhem Bičakčić za N1 upozorava kako ovakvo stanje ne može dugo trajati te kako će, ako se hitno ne reagira, posljedice biti ozbiljne.

Opasan teret "avansnih faktura"

Govoreći o financijskom stanju rudnika i Elektroprivrede BiH, Bičakčić je kazao kako su problemi već prerasli u ozbiljan teret za kompaniju.

"Mislim da je pogreška napravljena izdavanjem avansnih računa. To možete izdati jedan mjesec, ali ne možete pet mjeseci izdavati te račune, pa onda na kraju retroaktivno, putem Skupštine, to na neki način legalizirati", kazao je Bičakčić za N1.

Dodao je kako bi revizori trebali dati stručnu ocjenu takvog postupanja.

"Smatram to neprofesionalnim poslovanjem. Poštenije bi bilo to prikazati kao trošak Elektroprivrede pa povećati gubitak jer je to stvarno stanje na terenu", rekao je.

Prema njegovim riječima, Elektroprivreda BiH već ima predviđen iskazani gubitak od 52 milijuna KM.

"Vjerojatno bježe od toga i boje se ukupnog rezultata koji će na kraju godine ipak biti jasno iskazan", dodao je.

Postali su nesolventni

Bičakčić tvrdi kako su financijski problemi otišli toliko daleko da kompanija više nije u stanju redovito osiguravati novac za podmirivanje obveza.

"Oni su postali nesolventni. Ne osiguravaju ni plaće ni novac za plaće, koriste revolving kredite i pitanje je do kada to može tako trajati", kazao je.

Dodao je kako se povećavaju i dugovanja prema drugim dobavljačima.

"Dodatno opterećenje predstavljaju i dugovanja za električnu energiju. Primjer je Željezara Zenica, koja je otišla u stečaj s višemjesečnim dugom za električnu energiju, što je neprihvatljivo. Može jedan mjesec postojati dugovanje, sljedeći mjesec slijedi isključenje", rekao je.

Prema njegovim riječima, sličnih dugovanja ima i kod drugih subjekata, među kojima su ponovno rudnici.

Uvozna struja pet puta skuplja

Bičakčić je govorio i o tome kako je Bosna i Hercegovina došla u situaciju, umjesto ranijeg izvoza, sve više ovisiti o uvozu električne energije po znatno višim cijenama.

"Struja je roba, a na burzi ova roba sada ima visoku cijenu jer je to slijed događanja u energetici. Nafta je višestruko poskupjela, plin slijedi, a sada je na red došla električna energija", rekao je.

Na rast cijena, dodaje, dodatno su utjecali suša, nepovoljnije hidrološke prilike i izostanak proizvodnje hidroelektrana.

"Prosječna cijena sada je oko 350 eura po MWh, a proizvodna u termoelektranama oko 70 eura. Pet puta", upozorio je Bičakčić.

Naglasio je kako se takva razlika u cijeni ne može dugoročno podnositi.

"Na taj način ne može se dugoročno opstati. Može se prebroditi dan-dva, tjedan, i to je kraj priče."

Kritike na račun Vlade FBiH

Bičakčić smatra kako je jedan od ključnih problema pad proizvodnje ugljena.

"Strateške odluke Vlade Federacije da ne održi proizvodnju ugljena pogrešne su. Za to su odgovorni nadležno resorno ministarstvo energetike, pa i cijela Federalna vlada", kazao je.

Prema njegovim riječima, takvo stanje nije smjelo biti dopušteno.

"Oni se nisu bavili svojim poslom", rekao je Bičakčić.

Hoće li struja poskupjeti i građanima?

Najavljeno povećanje cijena električne energije za gospodarstvo otvara i pitanje mogućeg udara na kućanstva.

Bičakčić smatra kako bi rješenje trebalo tražiti kroz korekciju cjelokupnog tarifnog sustava, ali uz zaštitu socijalno osjetljivih kategorija.

"Vjerojatno treba posegnuti za korekcijom cjelokupnog tarifnog sustava, uz uvažavanje socijalne komponente", kazao je.

Posebno je izdvojio kućanstva s manjom potrošnjom.

"Treba zaštititi one koji troše do 350 kWh mjesečno, a eventualno tome pridodati višečlane obitelji koje zbog svoje potrošnje ulaze u skuplje kategorije", rekao je.

Upozorio je i kako povećanje cijena samo dijelu industrije stvara neravnopravne uvjete na tržištu.

"Ti industrijski potrošači imat će lošije uvjete za poslovanje od ostalih. To nije prihvatljivo i takva djelomična rješenja ne rješavaju situaciju", naveo je.

"Za šest mjeseci možemo se ponovno vratiti dobrim rezultatima"

Ipak, Bičakčić smatra da situacija nije bez izlaza.

Kaže kako bi "javne" elektroprivrede morale odlučnije krenuti u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta.

"Privatni sektor izgradio je 1.600 MW novih projekata. Elektroprivrede također trebaju pristupiti izgradnji tih objekata. Javni sektor u tome kasni", rekao je.

Ključnim smatra uređivanje odnosa unutar koncerna Elektroprivrede BiH.

"Ključno pitanje je regulirati odnose unutar koncerna i dati poštenu cijenu za ugljen. Onda će ugljena biti. Njega treba kopati, uložiti određena sredstva u mehanizaciju rudnika i u roku od šest mjeseci možemo ponovno biti na putu uspjeha i dobrih rezultata", kazao je Bičakčić.

Ako se to ne dogodi, njegovo upozorenje je jasno: "Ako se to ne učini, teško je prognozirati. Bit će kaos."