Sniženje kreditnog rejtinga BiH donosi nove probleme

Loša vijest stiže iz američke agencije Moody's, koja je snizila kreditni rejting s B2 na B3 i stavila našu zemlju na promatranje. Sada imamo najgori kreditni rejting u regiji.

Treba li podsjećati da smo se u međunarodnim okvirima već osramotili zbog zastoja u servisiranju vanjskog duga. Kako stvari stoje, ni od ovogodišnjeg proračuna nema ništa. U prijevodu: "STOP projektima na europskom putu".

Građani Bosne i Hercegovine taoci su političke nestabilnosti i nerada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koje očigledno ne brine što je pristup stranom kapitalu odavno otežan, jer imamo najniži priliv investicija od prije 12 godina. 

Pogoršana ekonomsko-politička situacija, neusvajanje proračuna te problemi financiranja stranog duga, uzrokovani političkim nesuglasicama doveli su do približavanja rejtinga zemlje najnižoj zoni.

"Od 2008. godine, kada bilježimo pad GDP-a, nismo atraktivni za investicije uz izraženu makroekonomsku nestabilnosti koja se, prije svega, izražava, u deficitu, velikoj zaduženosti i visokoj nezaposlenosti", pojašnjava za FTV Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu Sarajevo. 

I banke su zabrinute, ali ne i iznenađene. Po njima, jedina solucija za napredak i smanjenje proračunskog deficita bio bi novi stand by aranžman. 

"Opasno je što smo ovoga trenutka i usamljeni. Mislim da je potrebno hitno oživjeti aranžman sa MMF-om - ne toliko zbog kredita koji ćemo dobiti, već daleko više zbog toga da se odvijaju reforme", tvrdi izvršni tajnik Udruženja banaka BiH Mijo Mišić.

Banke su odavno smanjile kreditnu aktivnost zbog povećanih rizika. Isplata vanjskog duga mogla bi ponovo doći u pitanje bez novog zaduženja, što direktno vodi rastu kamatnih stopa. Rezultat svega je pad standarda građana. 

"Kada je riječ o kamatnim stopama na kredite koji su veliko opterećenje privredi, s niskim kreditnim rejtingom ne možemo se nadati smanjenju kamatnih stopa", kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

Niži kreditni rejting od nas ima npr. Grčka, u kojoj su trošili više od mogućnosti, kao i mi. Grčka kao punopravna članica Europske unije ima na raspolaganju fondove za saniranje štete dok BiH tone u deficitima. Ovakva slika zemlje opravdano ne privlači investitore.

Dok se investicije u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji broje milijardama u BiH su svedene na milijune. Da bismo izbjegli scenarij iz Atene i ekonomski krah, žurno su potrebne strukturalne reforme, proračun i disciplina u trošenju kako bi  iole bio otvoren put investicijama i poboljšanju kreditnog rejtinga.