Šetamo po blagu iz Hercegovine, a to ni ne znamo: Otkrijte priču o kamenu na mostarskim ulicama
U stručnom radu ''Kamen na ulicama moga grada'' Vinko Bilopavlović, dipl. inž. geologije, piše o primjeni arhitektonsko-građevnog kamena (AG kamena) u Mostaru. Članak je objavljen u ''Rudarsko-geološkom glasniku'' i časopisu ''m-Kvadrat'', koji se izdaju u Mostaru.
U radu se prikazuje primjena arhitektonsko-građevnog kamena (AG kamena) u urbanom prostoru Mostara, s naglaskom na njegovu geološku pripadnost, fizičko-mehanička svojstva, dekorativnu vrijednost i pogodnost široke primjene u suvremenoj arhitekturi.
Prije nekoliko godina realiziran je projekt, popločavanja glavnih ulica u Mostaru no o njemu je šira stručna javnost slabo obaviještena. Po ovim ulicama svakodnevno hodamo gazeći po postavljenim, poliranim i štokovanim kamenim pločama, a da o njima gotovo ništa ne znamo.
-webp.webp&w=1920&q=75)
Malo tko zna da su ploče postavljene u ulici Nikole Šubića Zrinjskog, na Španjolskom trgu, trgu Musala i u Fejićevoj ulici od vapnenca gornjo-kredne starosti, vrlo dobrih fizičko-mehaničkih svojstava, i da kamene ploče potječu iz dva čuvena kamenoloma u Hercegovini itd. Više se, naime, pisalo o mostarskoj teneliji – slatkovodnom i mekanom vapnencu, čije je jedino nalazište zabranjeno eksploatirati zbog prolaska koridora Vc.
Ukratko, AG kamen korišten za popločavanje mostarskih ulica je tvrdi vapnenac, geološke starosti - gornja kreda (K2 2,3), poznat i kao rudistni vapnenac, po fosilima izumrlih školjkaša – rudista. (Oznaka K2 je gornja kreda, a K 2,3 je srednji i gornji kat u kredi). Više o krednom vapnencu kao AG kamenu autor je pisao u svojoj knjizi ''Ukrasni kamen u Hercegovini'' 2017.g.
Usporedbom krednog vapnenca s tradicionalno korištenim slatkovodnim vapnencima (tenelija, miljevina) naglašavaju se njegove prednosti: veća čvrstoća, manje upijanje vode, manje habanje, veća dekorativna vrijednost i pogodniji su za široku primjenu u suvremenoj arhitekturi. Širok spektar boja i estetska privlačnost čine ga vrlo poželjnim materijalom za arhitektonske projekte. AG kamen od krednog vapnenca postao je dominantan izbor za popločavanje ulica i staza, izradu dvorišnih zidova, kao i gradnju kuća i drugih objekata. Osim toga, kredni vapnenac je više dostupan, jer se nalazi na velikim površinama u Hercegovini, dok se slatkovodni i mekani vapnenac, (tenelija) nalazi samo na jednoj lokaciji, na kojoj sada nema eksploatacije.
Kamene ploče gornjo-kredne starosti postavljene u ulici Nikole Šubića Zrinjskog i na Španjolskom trgu, polirane su do visokog sjaja, pravilno i uredno posložene. Estetski su dojmljive i pridonose mediteranskom ugođaju ulice i trga. Širine su oko 30 cm, proizvoljne dužine i debljine oko 5 cm. Povremeno se uoči poneka ispucala ploča, ali to ne narušava ukupni vizualni dojam, osobito uz Španjolski trg i obnovljenu Gimnaziju, koji ovom dijelu grada daju europski izgled.
Kamene ploče postavljene u ulici Nikole Šubića Zrinjskog i na Španjolskom trgu, potječu iz velikog kamenoloma KREMNICE u Istočnoj Hercegovini. Kamenolom se nalazi u blizini sela Brštanik, u općini Berkovići, i jedan je od najvećih kamenoloma AG kamena u BiH. Iz njega se već šest godina izvoze kameni blokovi u Kinu, a zaposleno je oko 40 radnika (podaci sa interneta).
Na trgu Musala također su postavljene kamene ploče iste kredne starosti, ali su pažljivije obrađene i slagane. Dimenzija 20 x 20 x 8 cm, djeluju kompaktnije i dekorativnije. Od trga Musala do kraja Fejićeve ulice, kao i oko tržnice Tepa, ulice su popločane štokovanim pločama iste geološke starosti. Dimenzije su: širine 20 i 40 cm, proizvoljne dužine, debljine 8 cm.
Za popločavanje trga Musala i Fejićeve ulice korišten je AG kamen iz drugog velikog kamenoloma INKA – u Crvenom Grmu (Ljubuški). U tom kamenolomu vapnenac gornjo-kredne starosti ima svijetlosivu boju, često ispresijecan kalcitnim žilicama, a ponekad i bez njih.
Uz kredne naslage na značenju sve više dobivaju kredni vapnenci, kredni dolomiti i breče, kao i eocenski vapnenac (E1,2).
Da bi se prirodni resursi poput krednog vapnenca, krednog dolomita i breča bolje poznavali i više koristili, nužno je unaprijediti obrazovni sustav u kamenoklesarskim školama i na fakultetima. Studente i učenike treba obrazovati pomoću literature koja obuhvaća geološka istraživanja, tehnološke procese eksploatacije, oblikovanje i formiranje blokova, piljenje dijamantnom žičnom pilom ili sjekačicom, obradu u tanje ploče raznih dimenzija, poliranje, štokovanje i dr. Za edukaciju je posebno vrijedna knjiga ''Arhitektonsko-građevni kamen (ukrasni kamen)'', koju je 2003. izdalo Ministarstvo znanosti i tehnologije i Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu.
-webp.webp&w=1920&q=75)
Nažalost, većina dostupne i obavezne stručne literature u obrazovnom sustavu i dalje je usmjerena na opis AG kamena iz ugašenih i neproduktivnih kamenoloma (tenelija, miljevina, muljika itd.). Osim toga, mnogi stručni radovi (i obavezna literatura) uključuju geološke aspekte koje često nisu obrađivali diplomirani inženjeri geologije, što dovodi do ozbiljnih propusta u stručnosti. Stoga je potrebno više uključivanje geološku struku u proces valorizacije ovih prirodnih resursa. Geologija je znanost – gea (zemlja/kamen) + logos (znanje).
Osim toga, nedovoljno se zna i uči o stručnom istraživanju AG kamena, koje predstavlja složen i zahtjevan proces, podložan riziku iznenađenja. Stihijska istraživanja, bez odgovarjućeg programa, na kraju dovode do niske iskoristivosti stijenske mase, povećanja proizvodnih troškova i u konačnici do zatvaranja kamenoloma.
Zaključno, AG kamen od krednog vapnenca predstavlja vrijedan resurs s velikim potencijalom za suvremenu arhitekturu i gospodarski razvoj.
