Pad cijena nafte prijeti ruskom proračunu: Kremlj poručuje da će učiniti sve za zaštitu ekonomije
Kremlj je u ponedjeljak poručio kako će Rusija učiniti sve potrebno kako bi zaštitila svoju ekonomiju od globalne "ekonomske oluje" koja je izazvala snažnu nestabilnost na tržištu nafte i probudila strahove od recesije.
Kako piše agencija Reuters, cijena Brenta pala je za 2,5 posto, na 63,97 dolara po barelu, što predstavlja pad od 15 posto u posljednja četiri dana trgovanja. Razlozi pada su najava novih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa i iznenadno povećanje proizvodnje od strane OPEC+.
Pad cijena nafte izravan je udar na Rusiju, koja trenutačno troši stotine milijardi dolara na vojnu operaciju u Ukrajini – najskuplju od sovjetske invazije na Afganistan 1979.–1989. godine.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da se cijene nafte pažljivo prate, budući da one igraju ključnu ulogu u financiranju državnog proračuna: ''Vrlo pažljivo pratimo situaciju koja je obilježena ekstremnom nestabilnošću, napeta je i emocionalno nabijena. Naše ekonomske institucije poduzimaju sve potrebne mjere kako bi minimalizirale posljedice međunarodne ekonomske oluje po našu ekonomiju'', izjavio je Peskov.
Cijena ruske Urals sirove nafte, koja se ukrcava u lukama Primorsk, Ust-Luga i Novorosijsk, pala je na oko 53 dolara po barelu, što je znatno ispod razine od 69,7 dolara po barelu, na kojoj se temelji proračun Rusije za 2025. godinu.
Reuters navodi kako prodaja nafte i plina čini trećinu ruskih proračunskih prihoda, a ti su prihodi ključni za planirano povećanje vojne potrošnje za 25 posto ove godine – na razine neviđene od Hladnog rata.
Iako utjecaj naglog pada cijena nafte na mirovne pregovore u Ukrajini zasad nije jasan, Kremlj je potvrdio kako predsjednik Vladimir Putin i dalje podržava ideju o prekidu vatre, ali da Rusija još nije dobila odgovore na pitanja upućena SAD-u u vezi prijedloga primirja.
Važno je napomenuti da su uvozi nafte, plina i prerađenih derivata izuzeti iz novih carina koje je najavio predsjednik Trump.
Rizik za rusku ekonomiju
Nafta i plin predstavljaju i snagu i ranjivost Rusije još od sovjetskog otkrića golemih nalazišta u zapadnom Sibiru nakon Drugog svjetskog rata.
U razdobljima visokih cijena, bogatstvo Sibira podupire ekonomiju i omogućuje rast javne potrošnje. No kada cijene padnu, ekonomski udar može biti težak – što je 1991. godine, uz ostale faktore, pridonijelo raspadu Sovjetskog Saveza.
Ruska središnja banka već je ranije upozorila na opasnosti dugotrajnog pada cijena, sličnog onom iz 1980-ih. U izvješću od 2. travnja navodi: ''Niže cijene nafte uslijed usporavanja globalnog rasta i jačanja rublja mogle bi predstavljati rizik za prihodnu stranu proračuna, što bi moglo otežati ostvarenje plana o nultom primarnom strukturnom deficitu ove godine.''
Ruski proračun za 2025. godinu temelji se na pretpostavci cijene nafte pri tečaju od 96,5 rubalja za dolar, no rublja je ove godine ojačala i trenutačno se na tržištu trguje po 86,30 za dolar.
Rusija koristi košaricu Urals i skuplje ESPO mješavine u izračunu prosječne cijene sirove nafte za potrebe oporezivanja. Prema izračunima Reutersa, ruska cijena nafte pala je na oko 4.476 rubalja po barelu – najniže od lipnja 2023. godine – što je značajno ispod razine od 6.726 rubalja predviđene u proračunu.
Budući razvoj situacije na tržištu ovisit će o tri faktora: percepcijama globalnog rasta uslijed trgovinskog rata, budućim odlukama OPEC+ te mogućnosti američkog vojnog udara na Iran.
