Novalićeva utjeha: Nafte nemamo niti litra

''Problem je što mnogi prave zalihe, a mi smo upozorili da se to ne radi'', izjavio je novinarima u Mostaru Fadil Novalić rekavši kako ''imamo povećanje cijena i nedostatak roba koje su posljedica prevelike potražnje, odnosno straha ljudi''.

Rekao je kako ''već odavno'' imamo mjere koje su depresirale cijene u energetici i prehrambenoj industriji.

'Već 12 mjeseci imamo regulirane marže koje mogu biti maksimalno 8% za prehrambene proizvode i reguliranje marže nafte koja je prije bila 56 feninga, a sada je 25 feninga i 6 feninga je veleprodaja. Dakle mi smo već 30 feninga od prošlog ožujka sa RS-om depresirali i bili smo jedini koji smo to uradili u cijeloj Europi'', rekao je Novalić.

Kaže kako je najveći problem što na svjetskim burzama cijene rastu.

''Mi smo bez ikakvih dvojbi uvoznici hrane, a izvozimo drvo, metalne proizvode i sve drugo, ali uvozimo hranu, lijekove,... dok nafte nemamo niti litra'', rekao je Novalić.

Rekao je kako na struju ''imamo totalni utjecaj''.

''Moram vas ovim putem obavijestiti da je struja u našim domaćinstvima pet puta jeftinija nego u Europi ne vežući se za standard Europljana koji je znatno viši. U industriji je to četiri puta. Dok plin mi, Mađari i Srbi imamo također znatno jeftiniji od cijele Europe zato što to dugujemo 40 i nešto godina ugovora koji Energoinvest ima sa Gazpromom i to je staro prijateljstvo'', rekao je.

Novalić kaže kako je ''nafta noćna mora svih vlada'' i da nitko ne može pretpostaviti kako će se to završiti.

''Mi smo ograničili marže i evo poljoprivrednicima ćemo dati po 50 litara po hektaru i promatrat ćemo što se zbiva'', rekao je.

Govoreći o porezu na dohodak i doprinosima, Novalić je rekao kako to nije udar na građane BiH jer se tiče pravnih subjekata.

''To je zakon koji se tiče dijela direktnih poreza, ono što zovemo 'obveze na plaću' koji su izraženi kroz ova tri opterećenja - Porez na dohodak, doprinosi i nezaposlenost. Imamo taj sistem već vrlo dugo koji nije koncipiran u skladu s tržišnim gospodarstvom, imamo i topli obrok i prijevoz i nagrade i ostale detalje koji su sastavni dio plaće i to je prouzročilo da mi imamo obveze na plaću, kad pogledate, na bruto 41,5% što je jako visoko. Druge zemlje nemaju taj sistem i mi smo na neki način okasnili i moramo usuglasiti svoje metode s međunarodnim standardima koji ne poznaju ove agregate'', rekao je.

Kaže kako to ne znači da se ukida topli obrok niti prevoz.

''To znači da ih oporezujemo, odnosno da sa 41,5% smanjujemo na 32,5% što je značajno smanjenje i tako rasterećujemo gospodarstvo za 300-400 milijuna KM. To otvara mogućnost poslodavcima da povećaju plaće. Radi se o teškim fiskalnim zakonima koji se mijenjaju jednom u 20 godina i naravno da postoji strah. Ono što se isplaćuje na ruke je svuda oporezivo, pa i ovdje ali sada znatno manjim postotkom i to je što se tiče zakona o doprinosima'', rekao je.

Kaže kako je Zakon o dohotku slijedio socijalnu logiku rasterećenja ljudi sa manjim prihodima.

''Pa smo umjesto sadašnjih 300 postavili granicu na 800 KM. Do 800 KM nema nitko porez. Preko 800 više nije 10% nego 13%. To znači da će ljudi s boljim plaćama plaćati veći porez, a oni sa srednjim plaćati manji, a oni koji su ispod 800 neće plaćati nikako. Tako da je to 'čišćenje sistema' kako bi se mogli usporediti s drugima'', rekao je.

Rekao je i kako su procijenili da će rast mirovina na osnovu člana 79. u skladu sa rastom BDP-a i rastom cijena.

''Sačekat ćemo 30. ožujka kada će nam iz Statistike dati službeni rast cijena i BDP-a. To je 8,1% za redovno usklađivanje koje je bilo zagarantiramo umirovljenicima i ovako i onako. A mi smo predložili i usvojili su izmjenu zakona za izvanredno usklađivanje. To izvanrednoi usklađivanje će uslijediti 15. travnja i ono će imati kapacitet oko 3-3,5%. Ciljamo na 11% jer su troškovi hrane porasli za 10%. Svakako želimo pomjeriti iznad rasta cijena hrane'', rekao je.