Kako je Bosna i Hercegovina postala ovisna o uvoznoj električnoj energiji?

Zbog nedostatka ugljena i zastarjelih termoelektrana, proizvodnja struje u Federaciji Bosne i Hercegovine smanjena je za skoro četvrtinu u posljednje četiri godine. Iz Vlade Federacije BiH poručuju da je ''problem eskalirao'' i da je nužna ''što hitnija sanacija energetskog sektora''.

BiH nema struje ni za vlastito tržište

Nedovoljno ugljena za neefikasne termoelektrane kojima istječe rok trajanja i nedovoljno ulaganje u izgradnju novih elektrana su, u najkraćim crtama, razlozi zbog kojih je Bosna i Hercegovina postala ovisna o uvoznoj električnoj energiji, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) energetski stručnjak Almir Muhamedbegović.

Proizvodnja struje u BiH od 2021. do 2024. godine pala je za 15 posto, pa je više nema dovoljno ni za vlastito tržište, zbog čega je uvoz postao neizbježna opcija.

Uvezeno 120 posto više struje nego godinu ranije

Prošle godine je u BiH uvezeno 120 posto više struje nego godinu ranije, a uvoz je 2024. godine dosegnuo najveću vrijednost u posljednjih šest godina, pokazuju podaci Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK).

Rast uvoza potpuno se ''oteo'' kontroli u prvom kvartalu ove godine, kada je u BiH uvezeno više električne energije nego u prvim kvartalima pet prethodnih godina zajedno.

Energetska kriza u javnim, ali ne i u privatnim kompanijama

''Dugogodišnje sumnjivo poslovanje triju javnih elektroprivreda dovelo je do toga da Bosna i Hercegovina danas ne proizvodi dovoljno ugljena za termoelektrane koje su ionako na izdisaju'', kaže Muhamedbegović.

Istovremeno, dodaje on, BiH nije izgradila dovoljno novih elektrana bilo koje vrste kako bi nadomjestila manjak električne energije.

Ističe da je proteklih desetljeća BiH proizvodila mnogo više struje nego što je trošila, ali da ni tada profit od izvoza viškova nisu ostvarivale javne elektroprivrede, već desetak posredničkih firmi-nakupaca.

Ugovore o prodaji viškova struje nakupcima, dodaje on, domaće elektroprivrede još uvijek skrivaju kao strogu poslovnu tajnu.

Objašnjava da je ''EFT'', jedna od posredničkih firmi koje su trgovale viškovima struje, danas najveći privatni proizvođač.

20 posto struje proizvedeno u privatnoj termoelektrani

Skoro 20 posto struje proizvedene u BiH dolazi iz prve privatne termoelektrane koju je ova kompanija izgradila u Stanarima 2016. godine. Prošle godine ista firma pustila je u rad i svoju Hidroelektranu Ulog na Neretvi.

Ostalih 80 posto struje u Bosni i Hercegovini proizvela su tri javna poduzeća. Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) proizvela je 37 posto, Elektroprivreda Republike Srpske (EPRS) 32 posto, uglavnom iz termoelektrana.

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EPHZHB) proizvela je 11 posto, uglavnom iz hidroelektrana.

Manjak ugljena u Federaciji BiH

Amer Jerlagić, bivši direktor EPBiH, kaže za RSE da su se vlasti Federacije Bosne i Hercegovine prelako i neodgovorno odrekle ugljena i brige o rudarima i rudnicima.

Oko 60 posto struje u BiH proizvede se u termoelektranama na ugljen, ali je proizvodnja ugljena drastično opala.

Proizvodnja u sedam rudnika u vlasništvu Elektroprivrede BiH prepolovljena je između 2018. i 2023. godine, dok je njihovo poslovanje obilježeno optužbama za korupciju, štrajkovima te gubicima u poslovanju koji su premašili 469 milijuna eura.

''Kad nemate dovoljno ugljena, nemate ni struje iz termoelektrana. Mi nemamo rješenje da jednostavno nadomjestimo ugljen, koji nam može dati struju i kad nema sunca, i kad nema vjetra, i kad nema kiše'', kaže on.

Jerlagić smatra da se Bosna i Hercegovina treba ugledati na Poljsku i Rumunjsku koje su veliki proizvođači struje iz ugljena, iako su članice Europske unije (EU).

''Dokle god se ugljen koristi u tim zemljama EU, ne vidim razloga zašto u maloj Bosni i Hercegovini ne bismo i mi koristili ugljen, naravno uz odsumporavanje i poštivanje svih ekoloških normi koje moderne termoelektrane moraju poštovati'', kaže on.

Uprave rudnika unajmljuju radnike i strojeve od privatnika

Ured za reviziju Federacije BiH godinama upozorava da uprave rudnika unajmljuju rudare i mehanizaciju od privatnih firmi za desetine milijuna maraka godišnje, iako imaju vlastite radnike i strojeve.

Sindikati rudara godinama upozoravaju da je Elektroprivreda BiH lošim i sumnjivim poslovanjem devastirala vlastite rudnike, a danas kupuje ugljen od privatnih rudnika.

EPBiH je 2022. godine kupila skoro milijun tona ugljena od dva privatna rudnika, plaćajući 77 eura po toni, dok je iste godine vlastitim rudnicima plaćala 37 eura po toni, pokazuju podaci federalnih revizora.

Što kaže Vlada Federacije BiH?

Zbog nedostatka ugljena i zastarjelih termoelektrana, proizvodnja struje u Federaciji Bosne i Hercegovine smanjena je za skoro četvrtinu u posljednje četiri godine. Iz Vlade Federacije BiH poručuju da je ''problem eskalirao'' i da je nužna ''što hitnija sanacija energetskog sektora''.

''Više nemamo pravo na improvizaciju'', izjavio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, 28. travnja za novinsku agenciju FENA.

''Prvi put nakon 30 godina vlada je održala tematsku sjednicu posvećenu energetici, što je znak da stvari nećemo ignorirati'', izjavio je tada premijer Vlade Federacije BiH, Nermin Nikšić, i dodao da vlada ''ima plan i traži međunarodnu podršku za provedbu'', ne otkrivajući detalje plana.

Vlada Federacije BiH istodobno je odbila zahtjev RSE-a da dostavi kopiju dokumenta pod nazivom ''Informacija o stanju u energetskom sektoru Federacije BiH'', koji je usvojen na sjednici 13. ožujka ove godine.

Iz Elektroprivrede BiH nisu komentirali eksplozivan rast uvoza u prvom kvartalu ove godine, napominjući da je direktor ove kompanije Sanel Buljubašić više puta komentirao aktualno stanje u ovom sektoru.

Na stranici kompanije nalazi se izjava Buljubašića od 18. ožujka, u kojoj za stanje krivi rudnike u vlasništvu ovog poduzeća jer ne isporučuju ugovorene količine ugljena te nedovoljnu količinu kiše, što je smanjilo proizvodnju i u hidrocentralama.

Uz to, Buljubašić krivi i kućanstva koja kupuju toplotne pumpe za grijanje domova, što povećava potrošnju električne energije.

Međutim, ukupna potrošnja električne energije u BiH 2024. godine bila je skoro pet posto manja nego 2015. godine, pokazuju podaci DERK-a.

Manjak ugljena, ali samo u javnim termoelektranama

Elektroprivreda Republike Srpske početkom ove godine počela je isporučivati trećinu električne energije iz termoelektrane Ugljevik za slovensku elektroprivredu, što je dodatno stvorilo potrebu za uvozom, kaže za RSE Ivan Koprivica, izvršni direktor za tehničke poslove u ovom poduzeću.

Objašnjava da je slovenska kompanija sudjelovala u izgradnji termoelektrane Ugljevik za vrijeme bivše Jugoslavije te je do rata 1990-ih godina preuzimala trećinu energije iz te termoelektrane.

''U ratu je ta isporuka prekinuta i oni su kasnije tražili svoj dio, što je i dosuđeno arbitražom, koju moramo poštovati. I to je krenulo ove godine'', objašnjava Koprivica.

Dodaje da je ova termoelektrana krajem prošle godine ostala bez ugljena.

Naime, Vlada Republike Srpske je 2013. godine dodijelila koncesiju za eksploataciju ugljena u Ugljeviku kompaniji ''Comsar Energy Republika Srpska'' u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova, koji je najavio izgradnju novog bloka termoelektrane ''Ugljevik 3''.

Nova termoelektrana nikada nije izgrađena, a Vlada RS-a pokrenula je proces otkupa Serdarove firme za još neobjavljen iznos.

Ova koncesija uzrokovala je nestašicu ugljena koja je u studenome i prosincu prošle godine zaustavila rad Termoelektrane u Ugljeviku na više od deset dana.

''Tu se mora uzeti u obzir, naravno, i starost samih termoelektrana, termoelektrane Gacko i termoelektrane Ugljevik, koje su odradile taj neki svoj projektirani životni vijek od 200.000 sati. Nužna su ozbiljna ulaganja u te elektrane da bi one nastavile raditi'', kaže Koprivica.

Rješenje je, dodaje on, graditi nove proizvodne kapacitete te očekuje da će tijekom 2027. i 2028. godine biti puštene u pogon hidroelektrane ''Dabar'' i ''Bistrica'', što će sigurno doprinijeti da EPRS ozeleni i ojača svoj energetski portfelj.

Problema s ugljenom nije imao ''EFT'', jer je ova privatna kompanija izgradila termoelektranu u Stanarima na ležištu ugljena, za čiju eksploataciju je prethodno dobila koncesiju vlasti RS-a.

Od ove kompanije ugljen je posljednjih godina kupovala i Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina ima 14 aktivnih rudnika ugljena. Deset u javnom, a četiri u privatnom vlasništvu. Od tog broja, njih osam su u vlasništvu entiteta Federacija BiH i njenog javnog poduzeća Elektroprivrede BiH. Dva su u vlasništvu Elektroprivrede drugog entiteta, Republike Srpske.

Više od 95 posto godišnje proizvodnje ugljena u BiH koristi se kao gorivo za proizvodnju struje u pet termoelektrana – u Tuzli, Ugljeviku, Stanarima, Kaknju i Gacku.