BiH od izvoznice struje sve više postaje zemlja uvoznica

Proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini, prema posljednjim podacima, manja je u odnosu na isti period prošle godine, što je dovelo do većeg uvoza, a manjeg izvoza struje.

Tako je bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u siječnju 2025. godine iznosila 1.402 gigavat-sati.

U siječnju prošle godine bruto proizvodnja električne energije iznosila je 1.573 gigavat-sati, što znači da ako usporedimo taj mjesec ove i prethodne godine - ove je manja bruto proizvodnja za 171 gigavat-sat.

Zbog toga je smanjena proizvodnja električne energije dovela do većeg uvoza, a manjeg izvoza struje, što piše u ovim podacima. Samo u siječnju ove godine je uvezen 431 gigavat-sat u BiH, dok je u istom periodu prošle uvezeno 329 gigavat-sati.

U siječnju izvezen 581 gigavat-sat

Kada je u pitanju izvoz, u prvom mjesecu ove godine je izvezen 581 gigavat-sat, a u sječnju 2024. godine 670 gigavat-sati.

Iz podataka se vidi da je manja proizvodnja iz hidroelektrana i termoelektrana, dok je veća proizvodnja iz vjetroelektrana i solarne energije.

''U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su sudjelovale s 34,8 posto, termoelektrane s 59,4 posto, a solarne i vjetroelektrane s 5,8 posto'', istakli su iz Agencije za statistiku BiH.

Što se tiče zaliha kamenog uglja, one su skoro tri puta veće bile u siječnju 2024. godine nego u januaru 2025. Tako su zalihe krajem prvog mjeseca prošle godine iznosile 96.000 tona, a ove 35.000 tona kamenog uglja.

Proizvodnja mrkog uglja je također manja u siječnju ove godine. U siječnju prošle godine je iznosila 454.000 tona, a u prvom mjesecu ove 449.000 tona.

Također, i proizvodnja koksa je manja jer je u prvom mjesecu 2024. godine iznosila 62.000 tona, a ove 32.000 tona.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kaže za Nezavisne novine da je manja proizvodnja električne energije rezultirala većim uvozom, a manjim izvozom.

Situacija nije dobra

''Jednostavno, situacija nije nimalo dobra, a što je najgore, nemamo ni nekih izgleda da će se nešto poboljšati u ovom segmentu. Tako od zemlje izvoznice električne energije sve više postajemo zemlja uvoznica. To je ono što treba da nas zabrinjava'', kazao je Bečarević.

Na pitanje kakva su predviđanja za ovu godinu u sektoru električne energije, Bečarević odgovara da ako ne dođe do velikog ulaganja teško da se može očekivati da će doći do nekog drastičnog povećanja proizvodnje.

''Zato će doći do drastičnog povećanja uvoza, koji je iz godine u godinu sve veći. Već su cijene električne energije korigirane, a vidjet ćemo od financijskog stanja elektroprivreda u kojem trenutku će se opet odlučiti na povećanje cijena struje. Neko mora platiti taj veći uvoz, odnosno cijenu uvezene struje, koja je dosta viša u odnosu na cijenu proizvedene struje u BiH'', naveo je Bečarević.