Gubici bh. aerodroma i željeznica - Prioritet sačuvati radna mjesta

Aerodrom u Tuzli, gradu na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine (BiH), 75 dana bio je bez letova zbog pandemija korona virusa. Ovo je uzrokovalo gubitke od oko dva milijuna konvertibilnih maraka - KM (oko milijun eura).

Svoje operacije aerodrom je uspostavio 2. lipnja s posebnim režimom rada koji podrazumijeva smanjen broj letova i manji kapacitet putnika, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) direktor aerodroma Esed Mujačić.

"Sada ovaj period od kada smo počeli raditi gubici su umanjeni za nekih 50 posto jer radimo s 50 posto popunjenosti kapaciteta po letu. Nama je sav prihod vezan za prijevoz putnika i ako to mjerimo u novcu, to je nekih 200.000 KM (oko 100.000 eura) na mjesečnom nivou koliko nam je dodatno potrebno da bi mogli pokriti sve svoje fiksne troškove", pojašnjava Mujačić.

Međunarodni aerodrom Sarajevo imao je pad prometa putnika od 40 posto u ožujku mjesecu, dok u travnju i svibnju, osim kargo prometa kojim je stizala pomoć za borbu protiv pandemije nije bilo komercijalnih letova. Tijekom trajanja zabrane letova, sa sarajevskog aerodroma letjeli su uglavnom predstavnici Vlasti iz BiH, diplomatski zbor i međunarodni predstavnici u BiH, te predstavnici Međunarodnih oružanih snaga.

Neophodna pomoć države

Nermin Zijadić, direktor Sektora prometa i usluga u zračnom prometu na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, kaže da su u prošloj godini imali neto dobit od 16 milijuna maraka (oko osam milijuna eura), dok su u samo prva četiri mjeseca ove godine ostvarili gubitak od četiri milijuna KM (oko dva milijuna eura). Zbog toga kaže moraju dobiti neku pomoć od države.

"U ovom trenutku pomoć nam je ključna za zadržavanje operativne i sigurnosne funkcije aerodroma jer ne smije se dozvoliti da uđemo u situacije da zbog nedostatka sredstava imamo problema s opremom, infrastrukturom i tako dalje", poručuje Zijadić

S Aerodroma Tuzla poručuju da s trenutnim obujmom posla ne mogu pokriti ni plaće radnika, te očekuju pomoć od strane nadležnih koja je do sada bila jako slaba.

"Imali smo pomoć od strane Vlade Tuzlanske županije (TŽ) od 330.000 KM (oko 165.000 eura), a od Vlade Federacije BiH smo dobili obećanje da ćemo nešto dobiti ali to još nismo dobili", ističe direktor tuzlanskog aerodroma Esed Mujačić.

Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj 2. srpnja donijela je odluke o subvencioniranju Aerodroma u Tuzli i Mostaru s po 930.000 KM (465.000 eura), Aerodroma Sarajevo sa 700.000 maraka (350.000 eura) te 300.000 KM (150.000 eura) za Aerodrom Bihać.

Iz Federalne vlade nismo uspjeli saznati jesu li ova sredstva do sada doznačena pomenutim aerodromima.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine krajem ožujka je donio odluku da svi međunarodni aerodromi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Banjaluka, Mostar i Tuzla) ostanu zatvoreni do 1. lipnja, zbog pandemije COVID-19., a tijekom tog perioda bili su dozvoljeni samo humanitarni letovi i promet kargo robe.

Iz Banja Luke na samo nekoliko destinacija

Aerodrom Banja Luka s prestankom zabrane letova uspostavio je linije za Beograd i Antaliju, a od 3. kolovoza ponovo su uspostavljeni letovi low cost kompanije Ryanair na dvije destinacije.

U prvom polugodištu 2020. godine ostvarena su ukupno 654 leta što je u odnosu na prvo polugodište 2019. godine manje za 47,17 posto i prevezeno 32.978 putnika što je manje za 50,29 posto putnika u odnosu na prvo polugodište 2019. godine, potvrdili su iz ovog poduzeća za RSE.

"Vlastiti prihodi u prvom polugodištu 2020. godine (bez sredstava subvencije) ostvareni su u iznosu od 1.096.007,67 KM, što je manje za 814.216,91 KM u odnosu na ostvarene prihode u prvom polugodištu 2019. godine (1.910.224,58 KM)", navedeno je u pisanom odgovoru iz banjalučkog aerodroma za RSE.

Procjena iz ovog poduzeća jeste da će ostvarenje prihoda u 2020. godini biti za oko 2.000.000 KM manje nego u prethodnoj godini.

"Što se tiče pomoći od viših razina vlasti, imamo redovna sredstva subvencije i ništa dodatno zbog izvanrednog stanja", napisali su iz Aerodroma Banja Luka.

Gubitke bilježe i željeznice

Pandemija korona virusa poremetila je i željeznički promet u zemlji.

Od 1. lipnja Željeznice Republike Srpske (ŽRS) uspostavile su u potpunosti lokalni putnički promet, dok su Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (ŽFBiH) to učinile djelomično.

Međuentitetski putnički promet i dalje nije uspostavljen.

U Federaciji BiH u željezničkom putničkom prijevozu od aprila do lipnja došlo je do pada od 93 posto u odnosu na istio razdoblje prošle godine dok je u teretnom prijevozu došlo do pada od skoro 23 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Kako je ovo utjecalo na poslovanje Željeznica Federacije BiH novinari RSE nisu uspjeli saznati jer nam nisu dostavili podatke o poslovanju za pomenuti period.

S druge strane iz Željeznica Republike Srpske (ŽRS) su nam dostavili podatke koji pokazuju gubitak od početka godine od preko 10 milijuna maraka (pet milijuna eura).

"Ključni razlozi za ovakav polugodišnji rezultat ŽRS, jesu pad prihoda iz vlastite djelatnosti iz razloga sveopćeg poremećaja na tržištu uzrokovan pojavom pandemije korona virusa, rast troškova amortizacije zbog aktiviranja značajnog iznosa investicija u 2019. godini, kao i rast troškova radne snage uslijed usklađivanja plata zaposlenih s rastom najniže plate u Republici Srpskoj", navodi se u odgovoru ŽRS.

Ukupan prihod ŽRS u prvih šest mjeseci 2020. godine iznosio je 29,5 milijuna KM (14,75 milijuna eura) dok je u istom periodu prošle godine iznosio 46,7 milijuna KM (23,35 milijuna eura) od čega se 11 milijuna KM (54,5 milijuna eura) odnosilo na donaciju Vlade Republike Srpske. Zaključno sa lipnjem, ukupni akumulirani gubitak ove kompanije iznosi 91,8 milijuna KM (45,9 milijuna eura).

Zbog svih gubitaka koje imaju, ističe direktor tuzlanskog aerodroma Esed Mujačić, javna poduzeća koja se bave prijevozom robe i putnika u narednom periodu morat će raditi na tome da sačuvaju radna mjesta i nastave tekuće aktivnosti, pa i po cijenu smanjenja plaća i kreditnih zaduženja.