Grude, Čapljina i Kupres na novoj mapi Južne interkonekcije

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji koje bi mogle znatno promijeniti ne samo dinamiku realizacije projekta nego i njegovu konačnu trasu. Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, novi prijedlog zakona donosi niz važnih izmjena – od proširenja trase i novih odvojaka do uvođenja potpuno novog kraka plinovoda.

Ove promjene praktično redefiniraju projekt i proširuju njegov obuhvat na znatno veći dio teritorija Federacije Bosne i Hercegovine, a o izmjenama se mora očitovati Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Grude i Čapljina nove na mapi

Kada je riječ o kraku kroz Hercegovinu, predložene su dvije važne izmjene. U važećem zakonu ovaj pravac definiran je kao trasa Posušje – Široki Brijeg – Mostar. Novim prijedlogom između Posušja i Širokog Brijega dodaju se Grude, čime i ta općina dobiva priključak na plinsku mrežu.

Iako je riječ o važnom industrijskom središtu s tvrtkama poput Violete, ova izmjena smatra se logičnim proširenjem jer se Grude nalaze u neposrednoj blizini postojeće trase.

Znatno veća izmjena je uvođenje Čapljine, što podrazumijeva izgradnju potpuno novog odvojka, najvjerojatnije na relaciji Mostar – Čapljina.

Time bi se plinska mreža proširila na gotovo cijelu Hercegovinu u Federaciji Bosne i Hercegovine, čime projekt dobiva znatno veći regionalni značaj.

Proširenje u Središnjoj Bosni

Izmjene su predviđene i na kraku kroz Središnju Bosnu. Prethodnim planom trasa je bila definirana kao pravac Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, uz odvojke za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje i Jajce.

Novim prijedlogom dodaje se još jedan odvojak – prema Donjem Vakufu, čime se dodatno širi mreža i povećava broj lokalnih zajednica koje bi imale pristup plinu.

Najznačajnija izmjena odnosi se na uvođenje potpuno novog pravca, praktično trećeg kraka Južne interkonekcije. Riječ je o trasi Kladanj – Tuzla, koja se planira prvenstveno zbog izgradnje plinske elektrane u Tuzli.

Ono što ovaj krak čini posebno zanimljivim jest činjenica da neće biti izravno povezan s ostatkom Južne interkonekcije.

Umjesto toga, taj pravac oslanjat će se na postojeći plinovod koji Bosna i Hercegovina već koristi za transport ruskog plina, na relaciji Zvornik – Sarajevo.

To u praksi znači da će za funkcioniranje ovog kraka biti potrebno povezivanje dvaju sustava – nove Južne interkonekcije i postojećeg plinovoda – u jedinstvenu mrežu.

Reverzibilni plinovod kao ključ sustava Kako bi takav model funkcionirao, postojeći plinovod mora biti tehnički prilagođen za takozvani reverzibilni rad.

To znači da će plin moći teći u oba smjera, odnosno ne samo od Zvornika prema Sarajevu nego i obrnuto – iz pravca nove interkonekcije prema postojećoj mreži.

Ova izmjena predstavlja ključni tehnički preduvjet za integraciju sustava i omogućuje veću fleksibilnost u opskrbi plinom.

Investitor izravno naveden u zakonu Vrlo značajna izmjena je odredba kojom se predviđa da se investitor projekta izravno definira u zakonu. Prema predloženim izmjenama, kao nositelj investicije navodi se američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy.

Takvo rješenje predstavlja presedan, jer se ime investitora unosi u zakon, čime se praktično zaobilaze standardne procedure izbora putem natječaja ili koncesija.

Istodobno, zakon detaljno uređuje odnos prema investitoru, uključujući obvezu državnih institucija da u kratkim rokovima izdaju potrebne dozvole i prilagode postojeću dokumentaciju.

Predviđeno je i da investitor preuzme postojeću tehničku dokumentaciju te sudjeluje u povezivanju sustava, dok se eventualne promjene vlasničke strukture strogo ograničavaju i podliježu odobrenju Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Globalno tržište

Bosne i Hercegovine Južna interkonekcija smatra se jednim od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Planirano povezivanje s LNG terminalom na Krku omogućilo bi pristup globalnom tržištu plina i smanjenje ovisnosti o jednom dobavljaču.

Osim izgradnje plinovoda, planirana je i gradnja triju plinskih elektrana.

Uz dodatne krakove i širenje mreže, projekt dobiva još veći značaj, ne samo kao alternativni pravac opskrbe nego i kao temelj za širu plinofikaciju zemlje i razvoj novih energetskih kapaciteta.