Cijene nafte opet idu gore

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle, nakon dva tjedna pada, što je posljedica strahovanja ulagača od smanjenja ponude i novih prekida isporuka zbog pojačanih tenzija na Bliskom istoku.

Na londonskom je tržištu barel prošloga tjedna poskupio 2,2 posto, na 72,20 dolara, dok je na američkom tržištu cijena barela porasla 1,8 posto, na 62,76 dolara.

Američke sankcije Iranu dodatno su u svibnju smanjile izvoz nafte iz te članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), dok se OPEC pridržava lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno, koji je doveo do rasta cijena nafte za otprilike 30 posto od početka ove godine.

Ponuda nafte je u fokusu i zbog pojačanih geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku nakon oštećenja četiri tankera u teritorijalnim vodama Ujedinjenih Arapskih Emirata koje su vlasti proglasile sabotažom. Potom je Saudijska Arabija izvijestila o napadu dronova naoružanih eksplozivom na naftnu strukturu u blizini Rijada, za što su odgovornost preuzeli pobunjeni Huti u Jemenu.

Washington je upro prstom u Iran koji odbacuje optužbe, ali zbog skorašnje američke potpune blokade izvoza iranske nafte prijeti blokadom Hormuškog tjesnaca, ključnog plovnog puta u svjetskoj trgovini naftom. SAD je povećao vojnu nazočnost u regiji, a saudijska vojna koalicija u Jemenu izvela je nekoliko zračnih udara na glavni grad Sanu kojeg drže Huti. To je potaknulo strah od poremećaja u opskrbi iz regije koja podmiruje oko trećine globalne potražnje za naftom. "Bliski istok je iskra koja bi moglo zapaliti sukob. Dok je tako, cijene u energetskom sektoru podupirat će signali koji ugrožavaju ponudu", kaže Stephen Brennock iz PVM.

Zbog takve napetosti, puno je rizika za ponudu. „Budući da je napetost tako izražena i da je SAD na to područje poslao značajnu vojnu silu, svaka pogreška ili taktički kiks Irana mogli bi zapaliti bure baruta na Bliskom istoku", kaže Stephen Innes iz SPI Asset Managementa.

S druge strane, veći rast cijena nafte onemogućile su napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je Washington nedavno povećao carine na kineski uvoz, a Kina najavila protumjere. Napetostima je dodatno pridonijela odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se kineska telekomunikacijska kompanija Huawei uvrsti na listu kompanija koje ne mogu kupovati komponente i tehnologiju od američkih kompanija bez dozvole vlade.

U kineskim su medijima nakon toga uslijedili oštri komentari, a Peking je poručio kako bi daljnji razgovori mogli biti uzaludni ako Washington ne promijeni smjer. U petak je, pak, televizijska postaja CNBC objavila kako su trgovinski pregovori između SAD-a i Kine zastali.

Ulagači se plaše da bi u slučaju da se ne postigne trgovinski dogovor mogao eskalirati carinski rat, što bi negativno utjecalo na oba gospodarstva, a time i na potražnju za naftom. S druge strane, proizvodnja u SAD-u i dalje se kreće oko 12,3 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu i što potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.

Očekuje se da će proizvodnja ostati na rekordnim razinama, premda američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja. U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za tri, na njih ukupno 802. U istom razdoblju prošle godine aktivna su bila 844 postrojenja, što pokazuje da neki proizvođači u posljednjih pet mjeseci smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.

Tržište sada čeka lipanjski sastanak OPEC-a i skupine neovisnih proizvođača na kojem bi trebala biti donesena odluka o hoće li se ili neće produljiti sporazum o ograničenju proizvodnje nakon lipnja, prenosi Hina.