Njemačka je donijela zakon pod nazivom “Bundeswehrbeschaffungsbeschleunigungsgesetz” kako bi ubrzala proces nabave helikoptera, tenkova i fregata za svoju vojsku. U zemlji poznatoj po kompliciranoj birokraciji, nabava oružja sada se pojednostavljuje u sklopu plana ponovnog naoružavanja koji vodi njemački kancelar Friedrich Merz.
Ironično, zakon koji bi trebao olakšati posao obrambenim tvrtkama i trgovinskim pregovaračima, jedno je od najdužih riječi u njemačkom jeziku i teško ga je izgovoriti.
Zakon je usvojen u srijedu, a ministri se nadaju da će “Bundeswehrbeschaffungsbeschleunigungsgesetz” (zakon o ubrzanju nabave za saveznu vojsku) pojednostaviti postupak kupnje oružja i opreme. Omogućit će velikim obrambenim tvrtkama brže sklapanje ugovora, a olakšat će i pristup startup poduzećima, osobito u novim područjima obrane, poput sektora dronova.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius navodno je frustriran dugim kašnjenjima u nabavi nove opreme za Bundeswehr, poput fregata i oklopnih vozila.
Prema pisanju njemačkog portala Tagesschau, ministarstvo obrane posebno je zabrinuto zbog napretka na projektu fregate F126, koji će kasniti najmanje dvije godine. Drugi ugovor s nizozemskom tvrtkom za isporuku šest brodova njemačkoj mornarici do 2028. godine također je naišao na poteškoće, a nagađa se da bi dogovor mogao biti i potpuno otkazan.
Višemilijunski projekt isporuke visokotehnološkog oklopnog vozila Heavy Weapon Carrier također prate brojna kašnjenja.
“Bundeswehrbeschaffungsbeschleunigungsgesetz” je dio šireg njemačkog nastojanja da postane glavna sigurnosna sila kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Kancelar Merz obećao je: “Njemačka se vratila” i već je proveo povijesne reforme koje omogućuju gotovo neograničenu javnu potrošnju za nove obrambene projekte. Vođa Kršćanskih demokrata desnog centra obvezao se na NATO-ov cilj izdvajanja 5 posto BDP-a za obranu te razmatra i povratak obveznog vojnog roka, koji je u Njemačkoj ukinut 2011. godine jer se smatrao nepotrebnim.
Bundeswehr je ove godine započeo i prvu stalnu inozemnu misiju od Drugog svjetskog rata, šaljući oklopnu brigadu u Litvu radi osiguranja istočne granice NATO-a s Rusijom.
Sa 43 slova, “Bundeswehrbeschaffungsbeschleunigungsgesetz” jedna je od najdužih riječi u njemačkom jeziku. Njemačka je poznata po izuzetno dugim nazivima zakona i poslovnih propisa, kao što je nekadašnji “Rindfleischetikettierungsueberwachungsaufgabenuebertragungsgesetz”, zastarjeli propis o standardima za govedinu, nekoć najduža njemačka riječ.
Najduža službena njemačka riječ, s čak 72 slova, je “Donaudampfschiffahrtselektrizitätenhauptbetriebswerkbauunterbeamtengesellschaft”, naziv za udrugu službenika glavnog pogona elektrifikacije dunavskih parobroda.
