BiH ima 50 milijuna tona nafte?

Podatak prema kojemu je samo u prošloj godini iz BiH izvezeno električne energije u ukupnoj vrijednosti od 828 milijuna KM, što je više za 331 mil. KM ili 66% u odnosu na 2020., kao i da u zemlji postoji milijardu kilograma otpada iz kojega se može dobivati energija, samo je jedan od dokaza da BiH u novim geopolitičkim odnosima može primjenom odgovarajućih mehanizama i tehnologija dobrim dijelom sanirati posljedice energetske krize.

Okretanje prema čistim izvorima energije, uz nužnu diversifikaciju izvora, strateška je točka bilo kojega ekonomskog programa koji u idućim godinama računa na uspjeh, a pritom je od iznimnog značaja prilagoditi se navrijeme uporabi čišćih izvora i zbog novih pravila Europske unije, koja se odnose na porez na dekarbonizaciju.

Krenimo od aktualne krize u energetskom sektoru koja, kao nikada do sada, naglašava potrebu dostupnosti što većega broja izvora, a kada je u pitanju BiH, situacija je dvojaka, javlja Večernji list.

I dok smo još uvijek ograničeni u pogledu dostupnosti plina, u pogledu električne energije u prilično smo dobroj poziciji. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa navodi kako Bosna i Hercegovina posjeduje ogroman hidropotencijal koji iznosi 6000 MW.

Slijede potencijali vjetra, a prema urađenim analizama, može se procijeniti da ukupan potencijal izgradnje vjetroelektrana na kojima je zabilježeno zanimanje i aktivnost nositelja projekata iznosi oko 900 MW.

Ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra Bosne i Hercegovine procjenjuje se na oko 2000 MW. Sve su zastupljeniji i procesi proizvodnje struje korištenjem energije Sunca, a što je posebice izraženo u krajevima s izraženom insolacijom, pri čemu su procjene kako potencijal primjene sunčeve energije iznosi 70,5 milijuna GWh dozračene energije ukupnog sunčeva zračenja godišnje.

Ovih dana aktualno je pitanje zaštite domaćeg tržišta drva i proizvoda od drva, a tomu treba dodati i tematiku proizvodnje energije iz biomase, pri čemu su brojke na našoj strani - procjena je kako postoji 1,5 mil. m³ šumskih ostataka i ostataka drvne industrije (drvni otpad, piljevina, iver i otpad od tehničkog drva itd.).

U konačnici, Bosna i Hercegovina, a što pokazuju određene informacije, ima i zalihe nafte te plina na svojem području, a na stranicama državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa navodi se kako se pričuve procjenjuju na oko 50 milijuna tona nafte.