Bauk podatkovnih centara: U Njemačkoj ih je 529, u BiH strka oko zamišljena tri

Umjetna inteligencija brzo postaje dio svakodnevnog života, a potražnja za podatkovnim centrima također raste. Od 2025. godine, SAD je ostao jasan globalni lider u podatkovnim centrima, s više nego dvostruko većim brojem od ukupnog broja u EU. Istovremeno, Europska komisija ima za cilj ojačati suverenitet i konkurentnost Europe u ekosustavu umjetne inteligencije i oblaka.

Euronews Business detaljnije proučava razloge rasta, uključujući i zašto upravo ta radna mjesta nude veću plaću.

Podaci s globalne platforme za zapošljavanje Indeed pokazuju kako je broj oglasa za posao u podatkovnim centrima u Europi u porastu. Porast je najupečatljiviji u Španjolskoj, Italiji i Irskoj.

Aubrey Woessner, ekonomistica u Indeedu i Pawel Adrjan, direktor istraživanja rekli su da Španjolska i Italija imaju više prostora za rast jer su obje krenule s niske baze.

“Primjećuju velike nove izgradnje usmjerene na umjetnu inteligenciju, poput kampusa u Aragonu i projekata oko Milana, umjesto postojećih lokacija grupiranih oko glavnih populacijskih središta poput Frankfurta, Londona, Amsterdama, Pariza i Dublina“, rekli su za Euronews Business.

Porast je također veći od 30% u Nizozemskoj (138), Poljskoj (134) i Švicarskoj (133).

Belgija je zabilježila najmanji porast od 9%, a slijedi Francuska s 13%. Porast je 25% u Njemačkoj i 24% u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Od kolovoza 2026., oglasi za tehnološka radna mjesta, isključujući radna mjesta u podatkovnim centrima, bili su ispod razina prije pandemije u devet od 10 zemalja. Španjolska je bila jedina iznimka, s indeksom samo jedan bod iznad razine prije pandemije.

Oglasi za posao u podatkovnim centrima značajno su nadmašili ostale oglase za posao u tehnološkim sektorima, s najvećim razlikama u Italiji (173 boda), Španjolskoj (159 bodova) i Irskoj (141 bod).

Najveće plaće u IT sektoru

Oglašene plaće za radna mjesta u podatkovnim centrima općenito su više nego za slične poslove u drugim sektorima u istoj zemlji.

Poslodavci u podatkovnim centrima u Italiji nude znatno veće plaće od drugih sektora. Na primjer, menadžerske pozicije u podatkovnim centrima plaćaju 65% više, dok pozicije instalacije i održavanja nude 50% veću oglašenu plaću.

Podatkovni centri možda čine mali dio ukupnog tržišta rada, ali se natječu za iste tehničare i stručnjake za infrastrukturu kao i druge industrije koje prolaze kroz digitalnu i zelenu tranziciju u Europi.

Koji poslovi dominiraju

Kombinacija zanimanja u zapošljavanju u podatkovnim centrima diljem Europe ukazuje na dva trenda koja se događaju istovremeno: kontinuirano zapošljavanje u postojećim objektima za pohranu podataka i u oblaku te rastući procvat u novoj gradnji povezanoj s umjetnom inteligencijom.

Pet zanimanja čini između 50% i 60% oglasa za posao u podatkovnim centrima u Europi: IT infrastruktura, operacije i podrška, razvoj softvera, upravljanje, instalacija i održavanje, te upravljanje projektima.

Iako potražnja za radnicima na poslovima vezanim uz podatkovne centre raste, ta radna mjesta i dalje čine samo mali udio ukupnog broja otvorenih radnih mjesta u svakoj zemlji. U većini analiziranih zemalja udio je oko 1% ili manje.

Irska je iznimka, gdje gotovo 5% svih oglasa za posao na Indeedu sada spominje podatkovni centar.

Tisuće centara diljem Europe

Od 2025. godine, Njemačka (529) i Ujedinjeno Kraljevstvo (523) imale su najveći broj podatkovnih centara u Europi, a slijede Francuska (322) i Nizozemska (298). Italija ih je imala 168, Španjolska i Poljska po 144, a Švicarska 121.

Zapadna Europa dominira infrastrukturom podatkovnih centara u regiji, dok sjeverna Europa ima manju, ali strateški važnu prisutnost. Infrastruktura srednje i istočne Europe je fragmentiranija i manje razvijena.

U BiH sve po starom

U Bosni i Hercegovini izgradnja podatkovnih centara tek predstoji. Za one najavljene digla je se velika medijska prašina. Kao i u većini ostalog, gledišta su različita.

U krugu Željezare Zenica u stečaju najavljena je izgradnja IT kampusa s podatkovnim centrom koji je podržala i Vlada Federacije najavljujući ga centar koji će koristiti institucije vlasti. Javnost se raduje novim radnim mjestima i računa na dio postojeće infrastrukture.

U krugu mostarskog Aluminija pokrenut je projekt izgradnje IT kampusa i podatkovnog centra u režiji grupe MT Abraham. Računaju na već postojeću infrastrukturu, posebno onu energetsku i prostornu. Javnost je sumnjičava zbog potrošnje struje i energije i "malog" broja radnih mjesta.

U okolici Mostara najavljen je još jedan podatkovni centar koji bi trebala graditi američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC koju je Vlada Federacije odabrala za partnera na izgradnji Južne plinske interkonekcije. Njega je javnost dočekala "na nož": zagađenje, potrošnja struje i vode, malo radnih mjesta... Kritike uglavnom dolaze od udruga iz Sarajeva.

Tri podatkovna centa u najavi, tri različite reakcije i predodžbe. A nisu se ni počeli graditi. Podsjetimo, u Njemačkoj ih je 529, Britaniji 523, a radna se mjesta u njima neprekidno otvaraju.