Velika investicija, velika potrošnja: Što treba znati o planiranom data centru u Mostaru?

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy razvija projekt izgradnje velikog podatkovnog centra u Bosni i Hercegovini, čija bi vrijednost mogla premašiti milijardu KM. Prema informacijama koje je objavio BiznisInfo.ba, riječ je o objektu snage oko 100 MW koji bi trebao biti smješten na području Mostara.

Planove je za taj portal potvrdio direktor kompanije Amer Bekan, istaknuvši kako je projekt još u fazi razvoja te da je njegova daljnja realizacija povezana s razvojem Južne plinske interkonekcije. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 530 milijuna eura, odnosno više od milijardu KM, no točna lokacija, tehnički detalji i rokovi gradnje zasad nisu objavljeni.

Što zapravo znači data centar od 100 MW?

Podatkovni centar posebno je projektiran objekt ili kompleks u kojem su smješteni serveri, mrežna oprema te sustavi za napajanje, hlađenje i sigurnost. Takva infrastruktura omogućuje rad internetskih stranica, aplikacija, financijskih sustava, usluga u oblaku i sve zahtjevnijih sustava umjetne inteligencije.

Za razliku od klasičnih industrijskih pogona, serveri rade neprekidno, zbog čega je pouzdana opskrba električnom energijom jedan od ključnih uvjeta za njihovo funkcioniranje. Planirana snaga od oko 100 MW zato je važan podatak, ali sama po sebi još ne govori kolika će biti stvarna godišnja potrošnja budućeg objekta.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), podatkovni centar snage 100 MW može godišnje trošiti električne energije usporedivo s približno 100.000 kućanstava. Više o energetskim potrebama takvih objekata dostupno je u izvješću IEA-e o energiji i umjetnoj inteligenciji.

Veza s Južnom interkonekcijom

AAFS je već iskazao namjeru razvoja velikih energetskih projekata u BiH, uključujući Južnu plinsku interkonekciju i nove plinske elektrane. Kompanija je za BiznisInfo potvrdila da je daljnji razvoj podatkovnog centra povezan s napretkom projekta Južne interkonekcije.

To, međutim, ne znači da je već potvrđeno kako će određena buduća elektrana izravno napajati data centar. Takvi tehnički detalji još nisu objavljeni. Za projekt ove veličine bit će potrebno jasno definirati izvor električne energije, priključak na mrežu i način osiguravanja stabilne opskrbe.

Ulaganja i digitalna infrastruktura

Veliki podatkovni centri mogu potaknuti razvoj telekomunikacijske, energetske i digitalne infrastrukture te privući pružatelje cloud usluga, softverske kompanije i druge tehnološke djelatnosti. Potrebni su im kvalitetni optički vodovi, specijalizirano održavanje i napredni sigurnosni sustavi.

Razvoj domaće infrastrukture mogao bi otvoriti i mogućnost smještanja većeg dijela podataka i digitalnih usluga u BiH, umjesto isključivo u inozemnim centrima. Ipak, sama izgradnja data centra ne znači automatski i ostvarivanje digitalne suverenosti, koja ovisi i o vlasništvu, upravljanju, zakonodavstvu i kontroli nad podacima.

Koje su moguće negativne strane?

Uz potencijalne gospodarske koristi, veliki podatkovni centri u svijetu otvaraju i niz pitanja za lokalne zajednice. Među najčešće isticanim negativnim stranama su velika i kontinuirana potrošnja električne energije, mogući pritisak na elektroenergetsku mrežu i troškove njezina proširenja, potrošnja vode za hlađenje, buka rashladnih sustava te toplina koju objekti ispuštaju u okoliš. Dodatna pitanja odnose se na rezervne dizelske agregate, zauzimanje velikih površina, emisije povezane s proizvodnjom električne energije i relativno mali broj stalnih radnih mjesta u odnosu na veličinu ulaganja. Stvarni utjecaj pritom ovisi o tehnologiji hlađenja, izvoru električne energije, lokaciji i načinu rada pojedinog centra.

Zbog takvih izazova pojedine države i lokalne zajednice već su uvodile ograničenja ili strože uvjete za nove projekte. Primjeri iz Irske, Nizozemske i SAD-a pokazuju da su dostupnost električne energije, vode i zemljišta te utjecaj na stanovništvo postali važni čimbenici pri odlučivanju o gradnji. Pregled tih mjera objavio je Reuters u članku o ograničavanju podatkovnih centara tijekom AI booma.

Što još nije poznato o projektu u Mostaru?

U slučaju planiranog centra u Mostaru, ključna pitanja ostaju stvarna priključna snaga i godišnja potrošnja električne energije, izvor napajanja, količina i podrijetlo vode za hlađenje, predviđena tehnologija hlađenja te broj stalnih radnih mjesta nakon završetka gradnje.

Još nisu objavljeni ni točna lokacija, tehnološki partneri, rok početka gradnje ni konačan obujam investicije. Iz AAFS-a su poručili da će detalje predstaviti kada projekt dosegne odgovarajući stupanj zrelosti i budu definirani njegovi ključni tehnički i razvojni elementi.