Zašto Crni petak lako zavara potrošače? "Mozak radi brže, ali ne pametnije"

Crni petak kod mnogih izaziva val uzbuđenja i strah od propuštanja, što lako zamagli procjenu i potakne kupnju stvari koje nam zapravo ne trebaju, a kombinacija emocionalnih impulsa, marketinškog pritiska i osjećaja da je "prava prilika samo danas" često dovodi do pretjerane i impulzivne potrošnje, kazala je u razgovoru za Fenu psihologinja Antonija Šudić Leko.

Strah od propuštanja

"Crni petak aktivira vrlo snažne psihološke mehanizme poput osjećaja hitnosti, straha od propuštanja i uzbuđenja zbog potencijalne 'povoljne prilike'. Mozak tada radi brže, ali ne nužno pametnije. Također, aktivira se dopaminski sustav nagrade gdje samo iščekivanje kupovine pojačava uzbuđenje, što privremeno podiže raspoloženje. Zbog toga se ljudi mogu osjećati bolje već prije nego krenu u kupnju na Crni petak, što može rezultirati većom potrošnjom zbog puno podražaja, jakih emocija i manje racionalne kontrole", kazala je Šudić Leko.

Iako se u našoj zemlji, po riječima ombudsmana za zaštitu potrošača BiH Saše Marića, na Crni petak radi o skromnim sniženjima, Šudić Leko navodi kako nas na kupnju na taj dan "tjeraju" čak i mali popusti koji djeluju vrjednije ako su dostupni "samo danas".

Svi nešto kupuju

"Također, postoji i društveni pritisak – znamo da 'svi nešto kupuju', a osjećaj pripadanja pojačava želju da i mi sudjelujemo, pogotovo ako se nalazimo u većem društvu gdje se danima prije razgovara o sniženjima i putem aplikacija prate popusti. Osim toga, marketing nas danima priprema da je Crni petak dan za kupovinu, što i sami možete primijetiti jer gdje god se okrenemo – tu je reklama za ovaj dan. Kod nekih ljudi kupovina je način smanjenja stresa ili nagrađivanja sebe, bez obzira na popust. Drugim riječima, kupujemo više zato što je 'prigoda', a ne zato što je cijena stvarno posebna", kazala je psihologinja.

Dodaje kako je razlog kupnje stvari koje nisu značajno snižene, a zapravo nam ne trebaju, kombinacija kognitivnih iskrivljenja i emocionalnih impulsa.

"Riječ je o strahu od propuštanja (FOMO), zbog kojeg osoba precjenjuje 'štetu' ako sada ne kupi. Tu je i averzija prema gubitku pa nam i mali popust djeluje kao nešto što ne smijemo propustiti, dok iluzija racionalnosti stvara osjećaj da donosimo pametnu odluku. U pozadini je zapravo jedna rečenica koju rijetko izgovorimo, ali je mnogi ponekad osjećaju: 'Kad je akcija, osjećam da imam dozvolu potrošiti'", kazala je Šudić Leko.

Početno uzbuđenje, a zatim pad

Istaknula je da Crni petak može pogoršati financijski stres i osjećaj krivnje nakon kupovine.

"Nakon početnog uzbuđenja i dobrog raspoloženja često slijedi pad, a kod nekih i snažan osjećaj krivnje, srama ili brige oko novca. Najrizičnije je kada je impulzivna kupnja način regulacije negativnih emocija jer tada kratkotrajno olakšanje prelazi u dugoročni stres. Ako je osoba već pod financijskim pritiskom, Crni petak može biti okidač za još veći osjećaj preopterećenosti i neuspjeha", navela je Šudić Leko.

Naglasila je i dugoročne psihološke posljedice impulzivne kupovine.

"Osoba se može naviknuti na emocionalnu regulaciju kroz potrošnju, gdje kupovina postaje glavni način suočavanja sa stresom. S vremenom se razvija povećana tolerancija na impuls pa se kupuje sve lakše i brže, što naravno vodi do financijskog stresa povezanog s tjeskobom, napetošću i izbjegavanjem uvida u vlastite financije. Ako se obrazac ne prekine, impulzivna kupnja može postati automatska reakcija na svaki oblik stresa ili dosade. Normalno je da na Crni petak poželimo nešto kupiti jer popusti stvaraju osjećaj prilike i uzbuđenja. Ipak, sve navedeno lako može zamagliti procjenu pa završimo s nečim što nam ne treba ili što optereti budžet. Zato je dobro usporiti, provjeriti treba li nam to stvarno i kupovati svjesno, a ne impulzivno", ističe Šudić Leko.

Koje su zamke?

Ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić upozorio je uoči Crnog petka na razne zamke poput lažnih popusta i lažnih online trgovina, istaknuvši da su popusti u Bosni i Hercegovini znatno skromniji u odnosu na druge zemlje.

"Na Crni petak uobičajeno je da su popusti u prosjeku 60 posto i više, najniži popusti su oko 30 do 40 posto, a znaju doseći i rijetkih 90 posto, što se kupcima koji čekaju u redovima po 24 do 48 sati isplati. U BiH popusti su skromniji i slični onima tijekom godine – od 10 do 30 posto, s vrlo malim brojem popusta većih od 50 posto", istaknuo je Marić.

Posebno je upozorio na lažne online trgovine te naglasio da kupnja putem društvenih mreža, zbog neizdavanja računa i nemogućnosti reklamacije, predstavlja velik rizik – bez obzira na popuste.

Upozorio je i na čestu zamku akcije "Kupite 1, dobijete 2", navodeći da takvi paketi često uključuju nepotrebne dodatke koji povećavaju ukupnu cijenu. Zato je važno da potrošači razmisle – koliko god nešto bilo na "super popustu", treba li im doista tolika količina.

Preporučuje se da kupci prije Crnog petka naprave listu onoga što im stvarno treba, odrede maksimalan iznos koji smiju potrošiti i prate cijene kroz listopad i studeni te kupuju samo od poznatih i ovlaštenih trgovaca.