Zaštitari iz BiH, Slovenije i Hrvatske na posao u Njemačku
''Nezadovoljstvo cjelokupnim sustavom u kojem i sa završenim fakultetom nemate posla ili ne možete napredovati, a prije svega zbog bolje budućnosti djece.'' Ovim riječima Marko Vidović iz Hrvatske objašnjava zašto je, nakon 16 godina službe u Hrvatskoj okačio policijsku značku o klin i zaposlio se kao zaštitar u Njemačkoj. Vidović je jedan od 70 ljudi iz Slovenije i Hrvatske koji su se prijavili na natječaj njemačke zaštitarske tvrtke “Pond Security” koji je krajem prošle godine raspisan u Sloveniji i Hrvatskoj.
Žarko Markovič iz slovenskog Zavoda za zapošljavanje izjavio je za Deutsche Welle da se na prvi natječaj odazvao veliki broj kandidata: “Nisu se samo prijavili profesionalni zaštitari ili osobe s policijskim iskustvom, nego i dosta osoba iz drugih branši. Prijavio se i velik broj onih koji su pomagali sirijskim izbjeglicama u prvom izbjegličkom valu kroz Hrvatsku i Sloveniju, a bilo je i nezaposlenih koji su se prijavili na natječaj.”
Zaštitari iz Slovenije, Hrvatske, a uskoro i BiH, u Njemačkoj su prije svega angažirani na osiguravanju centara za migrante i izbjeglice. Inače, Njemačkoj je prema procjenama stručnjaka, potrebno oko 9.000 zaštitara. "Uvjeti za dobivanje posla su završena srednja škola, u najboljem slučaju stručna škola, punoljetnost, poznavanje njemačkog i engleskog jezika u govoru i pismu (B1), kao i dokaz da kandidat nije kažnjavan", kaže Anastasija Nimmer, glasnogovornica Pond Securityja.
Vrijedni i pošteni radnici
“Mi smo međunarodna tvrtka koja zapošljava više od 3.300 radnika i vlasnik, Daniel M. Pond, zahvaljujući njegovoj popularnosti kroz borilačke vještine i posebnoj filozofiji u posljednjih 40 godina je imao pozitivna iskustva sa Slovenijom i Hrvatskom. Na osnovi toga smo se odlučili za razvoj suradnje s tim zemljama”, kaže tehnički direktor tvrtke “Pond Security” Adis Muslimović. Muslimović je podrijetlom iz Bosanskog Novog i u Njemačku je došao kao izbjeglica. “Imao sam tek 15 godina i 13 dana kada sam došao u Njemačku”, kaže Muslimović navodeći da u Pond Securityju radi 22 godina i da je vlasnik poduzeća Daniel Pond najviše zaslužan za njegov osobni uspjeh te da svim radnicima pruža uvijek istu priliku da napreduju. "Posebna stvar u Firmi Pond je da smo svi kao velika obitelj i da pratimo posebnu filozofiju gospodina Ponda", kaže Muslimović dodajući da je ta filozofija pored ostalog zasnovana na poštenju, upornom radu, objektivnim i jednakim odnosima prema radnicima i kupcima.
Među razlozima zašto ova njemačka tvrtka, koja je jedna od vodećih u Njemačkoj i Europi, kada je riječ o osiguranju imovine, traži radnike na prostoru bivše Jugoslavije je i taj što su radnici s tog prostora poznati u Njemačkoj kao vrijedni i pošteni, dodaje dalje Muslimović. “Trenutno imamo i dva kandidata iz Bosne i Hercegovine. Pripremili smo potrebnu dokumentaciju za njihov dolazak i trenutno radimo na tome da u skorije vrijeme počnemo zapošljavati i radnike iz Bosne i Hercegovine. Postoji mogućnost da to bude za nekoliko mjeseci ako ne i prije”, kaže Muslimović.
Posao bez posrednika
Zapošljavanje radnika, što je slučaj sa Slovenijom i Hrvatskom, odvija se preko državnih zavoda za zapošljavanje i bez posrednika. “Da mi je netko pričao da će se sve ovako odvijati, ne bih mu vjerovao”, s ponosom kaže bivši policajac Vidović. “Iznenađen sam uvjetima rada, ali i poslovanjem jer sam na fakultetu obrađivao organizacijski aspekt jedne tvrtke. Kod nas su ljudski resursi vrlo zapušteni. Ovdje sam vidio da tvrtka ima razvojni program ljudskih potencijala za idućih šest godina. To je dokaz da tvrtka stoji na zdravim temeljima, što meni kao radniku, na neki način osigurava budućnost”, kaže Vidović i nastavlja: “Ono što mi se također sviđa je što mi nitko nije obećao brda i doline, nego iskren i fer odnos.”
Zaštitari koji iz Slovenije, Hrvatske, BiH ili druge države dolaze u Njemačku, čiji je poslodavac Pond Security, bez obzira na stručnu spremu, moraju završiti i odgovarajuću obuku u akademiji ove tvrtke. “U našoj akademiji imamo smjerove iz svih oblasti sigurnosti. Ponosni smo na to što smo preko 30 godina odgovorni za nadgledanje baza američke vojske u Njemačkoj”, kaže Anastasija Nimmer, glasnogovornica Pond Securityja. Ona navodi da je za sve početnike, pa tako i one s područja bivše Jugoslavije, osiguran besplatan smještaj prvih mjesec dana. Nakon toga radnici ostaju u istom stanu još dva mjeseca uz plaćanje stanarine, kako bi mogli pronaći stan po vlastitoj želji.
"Ovdje nema ispijanja kava"
Novi stan Marka Vidovića se obnavlja i za nekoliko tjedana će useliti u njega, ali sa svojom suprugom i dvoje djece. “Sretan sam što mi dolazi obitelj. Normalno da je na početku teško i da se čovjek mora prilagoditi okolini. Ovdje nije slučaj da kao u Brčkom, gdje sam rođen, popijem kavu za jednu marku. Ovdje se više zarađuje, ali je i skuplje. Ovo više nije Bosna ni Hrvatska pa da dnevno po dva tri puta ispijam kave”, kaže Marko Vidović.
“Odavno se zalažemo da zaštitari u Njemačkoj imaju veći status, ali i veća primanja. Najniža satnica naših zaštitara je 10,50 eura (bruto), a tu je i dodatak za noćni rad, rad nedjeljom, blagdanom i slično”, kaže Anastasija Nimmer.
Uvjeti rada i visina mjesečnog dohotka su privukli i 43 godišnjeg Jasmina Ćirkića iz Rijeke. Ćirkić se zaštitarskim poslom u Hrvatskoj bavio 19 godina i od ožujka prošle godine radi na osiguranju jednog izbjegličkog centra u Njemačkoj. “U Hrvatskoj i BiH su uvjeti života jako loši i radnici nisu adekvatno plaćeni. U Hrvatskoj ste na radnom mjestu samo broj”, žali se Ćirkić koji se također nada skorijem dolasku ostatka obitelji.
U Njemačkoj je trenutno registrirano blizu 4.000 zaštitarskih tvrtki koje zapošljavaju oko 200.000 radnika. Tvrtka Pond Security trenutno razrađuje program raspisivanja natječaja za prijem radnika i iz BiH koja, za razliku od Slovenije i Hrvatske, nije članica EU-a. “S obzirom da u Njemačkoj nedostaje ovog kadra, odlučili smo se i za BiH. Nadam se da će odaziv i u Bosni također biti velik kao i u Sloveniji i Hrvatskoj. Bit će nam drago zaposliti i radnike iz BiH”, kaže Adis Muslimović, piše Deutsche Welle.
