Rodilje u BiH nemaju ista prava: Razlike u naknadama veće od 600 KM

Dok nezaposlena majka u Kantonu Sarajevo može primati 1.261 KM mjesečno, u pojedinim drugim županijama Federacije BiH naknada iznosi svega 564,85 KM. Razlike postoje i među zaposlenim rodiljama, čija primanja tijekom rodiljnog dopusta ovise o mjestu prebivališta, visini plaće i propisima koji vrijede u pojedinoj županiji.

U Sarajevu zaposlena rodilja ostvaruje ukupno 1.261 KM mjesečno, bez obzira na to koliku je plaću prethodno imala. Za ženu koja je zarađivala 2.028 KM, koliko je u kolovozu iznosila prosječna plaća u Kantonu Sarajevo, to predstavlja oko 62 posto ranijih primanja ako poslodavac ne nadoknađuje razliku.

Istodobno, zaposlene majke u Republici Srpskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji ostvaruju naknadu u visini pune obračunske osnovice, koja se utvrđuje prema plaćama iz prethodnih mjeseci.

Razlike u pravima rodilja posebno dolaze do izražaja u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava s nastavkom negativnih demografskih trendova, piše N1.

U BiH gotovo 12.000 više umrlih nego rođenih

Prema preliminarnim podacima Agencije za statistiku BiH, tijekom 2025. godine rođeno je 24.105 djece, dok je umrla 35.801 osoba.

Prirodni pad stanovništva iznosio je 11.696 osoba, što je najveći negativni rezultat u posljednje tri godine. Godine 2023. iznosio je 9.496, a 2024. godine 10.997 osoba.

U Federaciji BiH rođeno je 15.387 djece, a umrla je 20.541 osoba. Od deset županija jedino je Zapadnohercegovačka županija imala pozitivan prirodni prirast, odnosno 140 više rođenih nego umrlih.

U Republici Srpskoj zabilježeno je 7.921 živorođeno dijete i 14.105 umrlih osoba.

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, stopa fertiliteta u FBiH tijekom 2024. iznosila je 1,12 djece po ženi, dok je za jednostavno obnavljanje stanovništva potrebna stopa od približno 2,1.

Koliko dobivaju nezaposlene majke?

Federalni Zakon o materijalnoj potpori obiteljima s djecom nezaposlenim rodiljama jamči naknadu u visini 55 posto najniže plaće.

S obzirom na to da najniža plaća u FBiH za 2026. iznosi 1.027 KM, mjesečna naknada iznosi 564,85 KM i isplaćuje se tijekom 12 mjeseci.

Federacija treću godinu zaredom osigurava i jednokratnu pomoć od 1.000 KM za svako novorođeno dijete.

Pojedine županije izdvajaju dodatna sredstva, zbog čega se ukupna primanja znatno razlikuju.

U Kantonu Sarajevo nezaposlena rodilja uz federalnih 564,85 KM dobiva dodatnih 696,15 KM, odnosno ukupno 1.261 KM mjesečno.

Zeničko-dobojska županija isplaćuje 1.000 KM, dok Tuzlanska županija nadopunjuje federalnu naknadu do 996 KM.

U Zapadnohercegovačkoj županiji nezaposlena majka ostvaruje federalni minimum, a za treće i svako sljedeće dijete dodatnih 513,50 KM mjesečno.

Hercegbosanska županija za djecu rođenu tijekom 2026. godine uvela je jednokratnu potporu od 1.200 KM.

Razlike su posebno vidljive kada se usporedi ukupna pomoć tijekom prve godine djetetova života.

Nezaposlena majka u Kantonu Sarajevo tijekom 12 mjeseci dobije 15.132 KM, dok u županiji koja ne isplaćuje dodatna sredstva primi 6.778,20 KM.

Uključujući federalnu jednokratnu pomoć, ukupni iznosi dosežu 16.132 KM u Sarajevu, odnosno 7.778,20 KM u županijama bez dodatnih naknada.

U Republici Srpskoj materinski dodatak za nezaposlene majke od srpnja do prosinca 2026. povećan je s 406 na 746 KM mjesečno. Isplaćuje se 12 mjeseci za prvo i drugo dijete, a 18 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete.

Uz to se isplaćuje 500 KM za opremu novorođenčeta te dodatnih 600 KM za treće dijete. Prema navedenim iznosima, majka za prvo dijete tijekom prvih 12 mjeseci ostvaruje 9.452 KM, a za treće 10.052 KM.

U Brčko distriktu nezaposlene majke koje su najmanje šest mjeseci prijavljene na evidenciju nezaposlenih ostvaruju materinski dodatak od 50 posto prosječne neto plaće u Distriktu, tijekom 12 mjeseci. Isplaćuje se i 1.000 KM za opremu novorođenčeta, dok od svibnja svako dijete ima pravo na osnovni dodatak od najmanje 50 KM.

Točan mjesečni iznos materinskog dodatka u Distriktu nije potvrđen.

Zaposlene rodilje nemaju jednaka prava

U Republici Srpskoj zaposlena majka tijekom rodiljnog dopusta prima 100 posto prosjeka plaća iz prethodnih 18 mjeseci.

Naknada se isplaćuje 12 mjeseci, odnosno 18 mjeseci za treće dijete i blizance, a Javni fond za dječju zaštitu poslodavcu refundira bruto plaću.

U Federaciji BiH prava zaposlenih rodilja uređuju se županijskim propisima.

Prema instrukciji nadležnog ministarstva Kantona Sarajevo za 2026. godinu, zaposlena rodilja ostvaruje naknadu od 616,20 KM i dodatnu pomoć od 644,80 KM, ukupno 1.261 KM.

Iznos je jednak bez obzira na prethodnu plaću žene.

U javnom sektoru poslodavci nadoknađuju razliku do pune plaće, dok u privatnom sektoru to nije obvezno.

Zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo Jelena Pekić takvu je razliku u pravima za N1 ocijenila diskriminacijom.

Za ženu koja je prije rodiljnog dopusta zarađivala 3.500 KM, naknada od 1.261 KM predstavlja tek 36 posto prethodne plaće.

Zeničko-dobojska županija zaposlenim rodiljama isplaćuje 1.000 KM, a Tuzlanska nadopunjuje niže naknade do 996 KM.

U Unsko-sanskoj i Srednjobosanskoj županiji naknada iznosi 50 posto prosječne plaće. Srednjobosanska županija u veljači je izmijenila zakon kako zaposlena rodilja ne bi primala manje od nezaposlene.

Za Hercegovačko-neretvansku, Zapadnohercegovačku, Posavsku, Bosansko-podrinjsku i Hercegbosansku županiju te Brčko distrikt u dostavljenoj usporedbi nisu potvrđena pravila obračuna naknada zaposlenim rodiljama za 2026. godinu.

Kolike su naknade u susjednim državama?

U Hrvatskoj zaposlena majka do šestog mjeseca djetetova života prima naknadu u visini 100 posto plaće, bez gornjeg ograničenja.

Nakon toga slijedi roditeljska naknada u visini pune osnovice, ali najviše 3.001,79 eura mjesečno. Za preostali dio roditeljskog dopusta u slučaju blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta naknada iznosi 803,42 eura.

Majke koje nisu zaposlene ostvaruju 503,24 eura mjesečno uz propisani uvjet prebivališta, dok država za svako novorođeno dijete isplaćuje 618,02 eura jednokratne pomoći.

U Srbiji zaposlena rodilja ostvaruje 100 posto prosjeka osnovica iz prethodnih 18 mjeseci, uz ograničenje na najviše pet prosječnih zarada. Naknada se isplaćuje ukupno 365 dana, a za treće dijete dvije godine.

Roditeljski dodatak za prvo dijete iznosi 500.000 dinara, za drugo 600.000 dinara u 24 obroka, a za treće 2.280.000 dinara u 120 obroka. Za opremu djeteta predviđeno je dodatnih 7.500 dinara.

U Sloveniji zaposlene majke ostvaruju naknadu u visini pune osnovice, uz ograničenje od 2,5 prosječne plaće za roditeljski dopust.

Majke koje nisu osigurane dobivaju roditeljski dodatak od 507,43 eura mjesečno i 441,60 eura pomoći za opremu novorođenčeta.

Crna Gora za drugu polovinu 2026. predviđa jednokratne potpore od 1.127,68 eura za prvo do 2.819,21 eura za četvrto dijete. Nezaposleni roditelji i redoviti studenti mogu ostvariti 121,59 eura mjesečno, dok dječji dodatak iznosi 30 eura.

Njemačka i Austrija: Naknade povezane s primanjima

U Njemačkoj majka tijekom šest tjedana prije i osam tjedana nakon poroda prima naknadu koja približno odgovara punoj neto plaći.

Nakon toga slijedi roditeljska naknada, odnosno Elterngeld, koja uglavnom iznosi između 65 i 67 posto neto primanja, najmanje 300, a najviše 1.800 eura mjesečno.

Osnovna naknada traje do 12 mjeseci, odnosno ukupno 14 ako oba roditelja koriste pravo, pri čemu se u taj broj uračunavaju mjeseci primanja rodiljne naknade.

Odvojeno se isplaćuje dječji dodatak Kindergeld od 259 eura mjesečno.

U Austriji se tijekom osam tjedana prije i osam tjedana nakon poroda isplaćuje Wochengeld, u visini pune neto plaće.

Nakon toga roditelj može ostvariti naknadu za skrb o djetetu od 80 posto prihoda, najviše 80,12 eura dnevno, dok paušalna naknada za majke bez primanja iznosi 41,14 eura dnevno u jednogodišnjoj varijanti.

Uz to se isplaćuju obiteljski dodatak od 138,40 eura te porezni dodatak za dijete od 70,90 eura mjesečno.

Koliko roditelje košta prva godina djetetova života?

Osim razlika u naknadama, roditelji se suočavaju i sa znatnim troškovima opreme i svakodnevne skrbi o novorođenčetu.

Prema navedenim maloprodajnim cijenama u BiH, dječja kolica mogu se kupiti od 279,90 KM, dok skuplji modeli prelaze 2.000 KM.

Cijene krevetića kreću se od 94,90 KM za putne modele do približno 280 KM za drvene, a autosjedalice za bebe stoje između 129,35 i 664,90 KM.

Pelene su jedan od najvećih redovitih troškova. Pakiranje od 64 pelene Violeta stoji 23,95 KM, dok 174 pelene Pampers Active Baby koštaju 69,95 KM.

Uz procijenjenu potrošnju od oko 2.300 pelena godišnje, roditelji za njih izdvajaju između 850 i 1.170 KM.

Limenka adaptiranog mlijeka Aptamil od 800 grama stoji 40,40 KM.

Prema redakcijskim procjenama, osnovna oprema, pelene, maramice i prehrana u prvoj godini mogu koštati od približno 1.500 KM uz dojenje i najpovoljniju opremu do oko 4.900 KM uz skuplju opremu i adaptirano mlijeko.

Srednji scenarij s adaptiranim mlijekom iznosi približno 3.800 KM.

U te procjene nisu uključeni svi troškovi, poput odjeće, dohrane, lijekova, vrtića i dodatne opreme.

Mogući su i troškovi ljekarničkih proizvoda. Vitamin D3 u kapima stoji između 12,60 i 26,50 KM, probiotske kapi 26,20 KM, a pojedine kreme za njegu dječje kože oko 33,90 KM po pakiranju.

Na opremu, hranu i kozmetiku za bebe u BiH se obračunava PDV od 17 posto.

Financijska nesigurnost među razlozima odgađanja roditeljstva

Iako države s višim naknadama pružaju veću financijsku potporu roditeljima, podaci pokazuju da to ne mora automatski značiti i veći broj rođene djece.

Stope fertiliteta u Austriji i Njemačkoj iznose 1,31 odnosno 1,36, dok su u Crnoj Gori i Srbiji 1,75 odnosno 1,64.

Federalni zavod za programiranje razvoja upozorava da na broj rođenih utječu i dobna struktura stanovništva, migracije, zaposlenost te broj žena u reproduktivnoj dobi.

Istraživanje Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA), provedeno 2025. među 758 mladih iz BiH u dobi od 18 do 39 godina, pokazalo je da dio mladih odgađa osnivanje obitelji.

Financijske razloge kao vrlo važne navelo je 36 posto ispitanika, pronalazak partnera 35 posto, zdravstvene razloge 33 posto, a nedostatak stambenog prostora 24 posto.

Pojedine županije zbog toga razvijaju i mjere koje traju dulje od prve godine djetetova života.

Kanton Sarajevo osigurao je 17 milijuna KM za sufinanciranje privatnih vrtića u školskoj 2026./2027. godini, dok mladim parovima nudi do 300 KM mjesečno za najamninu.

Tuzlanska županija izdvojila je po 700 KM za vrtić za 1.140 djece.

Federacija BiH ujedno je obvezala županije da najmanje 20 posto od ukupno 200 milijuna KM federalne pomoći usmjere na demografske mjere, piše N1.