Visoke siječanjske temperature prijete voćnjacima, bude se i voćke i paraziti

Visoke siječanjke temperature koje u južnijim dijelovima dosežu i do 20 stupnjeva Celzijusa pogoduju razvoju raznih virusa i bakterija koji negativno djeluju kako na ljude, tako i na životinje i biljke.

Voćarstvo je jedna od grana poljoprivrede koja je pogođena problemom klimatskih promjena. Voćke koje su u siječnju trebale mirovati imaju intenzivnu cirkulaciju sokova u drvetu.

Profesor s Poljoprivedno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu s katedre za pedologiju, agrokemiju i melioracije dr. Hamid Čustović kaže da su se voćari koji se duže razdoblje profesionalno bave voćarstvom pripremili za visoke temperature u tijeku zime, ali da pojavu kao ove godine nisu očekivali, tako da postoji mogućnost manjih oštećenja dok se na voćnjacima koji nisu dgovarajuće pripremljeni i koji nisu ''suvremeni'' očekuju veća oštećenja.

Problem predstavlja i toplina zemlja koja pogoduje razvoju parazita, a koji su u siječnju trebali biti uništeni u potpunosti.

Čustović kaže da bi naglo smanjenje temperature bilo šok za voćku, a veća oštećenja su moguća u Hercegovini gdje dnevne temperature dosežu i do 20 stupnjeva Celzijevih.

''Ako ne dođe do zahlađenja očekivati je negativne posljedice na akumulaciju biljnih bolesti i štetnika u predstojećoj sezoni. Voćari trebaju voditi računa o voćnjacima i trebaju preduzeti dodatne mjere i napore da bi spriječili širenje bolesti i štetnika, a to podrazumijeva intenzivnije prskanje i čišćenje voćnjaka'', kaže Čustović.

Dodaje i da klimatske promjene koje se događaju nisu pojava samo ove godine te da su prisutne proteklih desetak godina, i to svugdje u svijetu. Čustović navodi da su voćari koji se tim poslom bave na visokoj razini spremni, jednim dijelom, za te promjene, ali da ne mogu u potpunosti kontrolirati situaciju.

Smatra da je neophodno vršiti edukaciju proizvođača te promijeniti i novim uvjetima prilagoditi tehnike.

Rane sorte voća mogu imati više problema jer su njima za pokretanje potrebne niže temperature, a zbog kolanja sokova, Čustović ne preporučuje orezivanje jer će padanje temperature oštetiti zarezano drvo.

''Osim čišćenja voćnjaka ne može se ništa preporučiti. Nadat se da će veljača biti hladnija. Osnova je da ljude treba educirati i pripremati za promjene koje zahvataju cijelu planetu'', istaknuo je Čustović te dodao da u BiH raspolaže velikim voćnjacima i intenzivnom proizvodnjom, a zbog čega se rizici trebaju svesti na minimum.

Situacija je slična i na pčelinjacima, pčele se ''bude'', a što pogoduje razvoju bolesti i nestašici hrane.

Docentica s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu s Odjeljenja za dijagnostiku zaraznih bolesti pčela Behija Dukić u ranijoj izjavi je kazala da visoke temperature u košnici stvaraju lažnu sliku da je stiglo proljeće te da pčele obavljaju svoje životne funkcije kao da su proljetni radovi u pitanju. Kazala je da počinju praviti leglo, a što nije dobro.

Smatra da samo pčelari koji su odgovarajuće zazimili pčele i koji su osigurali dovoljne količine hrane neće imati problem ugibanja pčelinjih društava. Navodi da su se visoke temperature u siječnju javljale i ranijih godina te da na, odgovarajuće zazimljenim pčelinjacima, nisu zabilježeni gubici.

Pojasnila je da visoke temperature mogu izazvati situaciju da pčele počnu formirati leglo, a da se usljed pojave zahlađenja vrate u zimsko klupko. U toj situaciji bi leglo ostalo nedovoljno pokriveno i moglo bi doći do pojave oboljenja s određenim posljedicama. Kaže da se može javiti prehlađeno leglo, a iz kojeg mogu da nastanu zarazne infekcije.