U jednoj stvari BiH je na vrhu ljestvice u Europi i to zahvaljujući dijaspori

Bosna i Hercegovina je tijekom 2024. godine bila vodeća u Europi u jednom važnom segmentu – udjelu doznaka iz inozemstva u bruto domaćem proizvodu, pokazuju podaci Eurostata, europske statističke agencije.

Gospodarstvo ovisi o doznakama

Osobni transferi u Bosni i Hercegovini iznosili su 7,6 posto BDP-a, čime je zabilježen najveći udio doznaka iz inozemstva u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti među europskim državama.

Na karti koju je objavio Eurostat jasno se vidi snažan utjecaj osobnih transfera na gospodarstva država Europske unije, EFTA-e i zemalja kandidatkinja za članstvo u EU.

Ti podaci upućuju na činjenicu kako gospodarstvo Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri ovisi o osobnim transferima iz inozemstva, bilo da je riječ o plaćama, mirovinama ili drugim oblicima doznaka.

Udio od 7,6 posto BDP-a izravno utječe na potrošnju, kupovnu moć i socijalnu stabilnost velikog broja kućanstava u Bosni i Hercegovini.

Kako je ranije objavljeno, osobni transferi su u prethodnoj godini dosegnuli rekordnih četiri milijarde i 167 milijuna konvertibilnih maraka. Tekući transferi iznosili su 1,52 milijarde konvertibilnih maraka, pri čemu najveći dio čine mirovine iz inozemstva, ukupno 1,39 milijardi konvertibilnih maraka.

Suficit osobnih primanja zabilježen je u samo devet država članica Europske unije. Najveći suficit imala je Hrvatska s 2,6 posto BDP-a, slijede Bugarska s 1,3 posto i Portugal s 1,2 posto BDP-a.

S druge strane, iz Eurostata navode kako su najveći deficit osobnih transfera, u odnosu na BDP, zabilježile Malta s minus 2,8 posto, Cipar s minus 0,9 posto, Belgija s minus 0,6 posto, te Grčka, Španjolska i Francuska, svaka s minus 0,5 posto.

Kako stoji regija?

Kada je riječ o zemljama regije, doznake iz inozemstva u Srbiji iznosile su 4,47 milijardi eura, odnosno 5,4 posto BDP-a. U Albaniji su osobni transferi iznosili 1,28 milijardi eura ili 5,1 posto BDP-a, dok su u Crnoj Gori dosegli 345 milijuna eura ili 4,5 posto BDP-a. Najmanji iznos zabilježen je u Sjevernoj Makedoniji, 310 milijuna eura ili dva posto BDP-a.

Profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo izjavio je za "Nezavisne novine" kako doznake iz inozemstva prati već desetljećima te da su one jedna od najstabilnijih stavki platne bilance Bosne i Hercegovine, bez većih oscilacija u posljednjih 20 godina.

"Nakon rata doznake su činile čak jednu četvrtinu BDP-a. Danas smo na 7,6 posto, dok je ranije taj udio znao biti i oko 25 posto, a nedavno oko 10 posto. Je li to dobro ili loše, teško je jednoznačno reći. Brojna istraživanja pokazuju i njihove pozitivne učinke jer se prije svega smanjuje siromaštvo. Doznake uglavnom dolaze siromašnijim slojevima stanovništva, a ne bogatijima.

Kada je riječ o Hrvatskoj, nekoliko milijardi konvertibilnih maraka odlazi iz Hrvatske u druge zemlje zbog sezonskog zapošljavanja u turizmu. Posljednji podaci govore kako je iz Srbije i Bosne i Hercegovine oko 30.000 radnika radilo sezonske poslove, a da i ne govorimo o Nepalu ili drugim zemljama", istaknuo je Đogo.

Prema njegovim riječima, ovi pokazatelji ukazuju na nižu razinu razvoja, ali su i djelomična posljedica masovne emigracije.

"U bivšoj Jugoslaviji je do 1989. godine oko 890.000 ljudi napustilo zemlju, što je bila prva generacija gastarbajtera. Potom je uslijedila ratna emigracija, kada je nekoliko stotina tisuća ljudi otišlo iz Bosne i Hercegovine. Treći val emigracije započeo je nakon 2012. godine, kao posljedica krize iz 2008., kada je zemlju napustilo između 200.000 i 250.000 ljudi. Riječ je o kontinuiranim valovima emigracije iz kojih novac pristiže u Bosnu i Hercegovinu. To trenutačno osigurava određenu makroekonomsku stabilnost, viši životni standard i smanjenje socijalnog raslojavanja. Ipak, nijedna država se ne bi smjela hvaliti visokim doznakama. Najveći problem je gubitak stanovništva, što će dugoročno imati ozbiljne negativne posljedice", upozorio je profesor Đogo.