Dijaspora u BiH poslala najviše novca do sada

Građani Bosne i Hercegovine rast cijena komunalija, hrane, odjeće i svega drugog što je poskupjelo preživljavaju i dalje uz pomoć dijaspore, a prema podacima Centralne banke BiH, za pola godine u zemlju je iz inostranstva stiglo više od 2,74 milijarde maraka.

Tako je ove godine oboren prošlogodišnji rekord kada je u istom periodu kroz tekuće transfere u zemlju došlo 2,676 milijardi KM.

Rekordan priliv novca iz dijaspore

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u ovoj godini od ukupnih tekućih transfera na novčane doznake u prvih šest mjeseci odnosilo se 2,062 milijarde maraka, te je zabilježen rast priliva novca u odnosu na isti period lani kada je kroz doznake pristiglo 1,959 milijardi maraka.

U drugom kvartalu je stiglo više novca kroz doznake u odnosu na prvi kvartal 2025. godine.

Na ostale tekuće transfere od siječnja do lipnja ove godine odnosilo se 678,25 milijuna maraka, od čega se 619,25 milijuna KM odnosilo na socijalna davanja, dok se u istom periodu lani na ostale tekuće transfere odnosilo 717,3 milijuna KM, od čega se 647,93 milijuna maraka odnosilo na socijalna davanja.

"Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka jer još nema službene procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija", naveli su za Nezavisne novine iz Centralne banke BiH.

Građani preživljavaju zahvaljujući novcu iz inostranstva.

Građani preživljavaju zahvaljujući dijaspori

Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača "Zvono" iz Bijeljine, ističe u razgovoru za "Nezavisne novine" da bez novca iz inozemstva umirovljenici ne bi mogli živjeti.

"Da nije tih doznaka iz inozemstva i da nije tog mladog svijeta koji radi tamo, mi umirovljenici koji smo ovdje, a i ja sam umirovljenik, vjerojatno bismo jedva sastavljali kraj s krajem", kaže on.

Kako dodaje, situacija bi se, prema njegovom mišljenju, u budućnosti mogla promijeniti.

"Problem je što obitelji odlaze. Ja mogu to da kažem za prostor oko Bijeljine, ali sigurno nije ništa bolje ni u Banjoj Luci. To što sad imamo toliki priliv doznaka nije dobro, tj. dobro za ove trenutačno, ali što je perspektiva? Perspektiva je nikakva. Jednostavno, kada mi poumiremo što živimo ovdje, naša djeca se ne vrate, a naši unuci su već tamo, taj priliv će da prestane i što ćemo onda", pita se Vasilić u razgovoru za Nezavisne novine.