Stručnjaci podijeljeni: Može li Srbija javnim radovima i radnim akcijama obnoviti infrastrukturu

Stručnjaci i političari u Srbiji, koji ovih dana razmatraju ideju javnih radova nakon poplava, podijeljenog su mišljenja može li Srbija na taj način te radnim akcijama pridonijeti značajnijoj obnovi infrastrukture i gradnji uništenih kuća poslije katastrofalnih poplava koje su zemlju pogodile tijekom svibnja.

Ideju o radnim akcijama prva je spomenula guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, članica vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), ocijenivši da premijer Aleksandar Vučić "ima povijesnu šansu da poslije povlačenja vode organizira radne akcije i ujedini Srbiju" u obnovi mjesta čiji su stanovnici pretrpjeli najviše štete od poplava.

Ta ideja bliska je i ministarstvima rada te omladine i sporta, a kako je ranije najavljeno, ministar rada Aleksandar Vulin trebao bi priopćiti kakav je plan ministarstva za organiziranje rada na obnovi zemlje.

Dužnosnik Partije udruženih umirovljenika (PUPS) i jedan od sudionika omladinskih radnih akcija u bivšoj Jugoslaviji Momo Čolaković podupire ideju i sugerira kako je "neophodno samo dobro organizirati i aktivirati sve potencijalne dragovoljce - nezaposlene i mlade da pomognu ugroženima".

Za stručnjake je pak pitanje može li država, s već očitim deficitom proračuna, financijski poduprijeti entuzijazam mladih, koji su volontiranjem i dragovoljnim radom u značajnoj mjeri pomogli u zbrinjavanju ugroženih poplavama i gradnji nasipa uz obale nabujalih rijeka u drugoj polovici svibnja.

U Srbiji je, prema navodima Radiotelevizije Srbije (RTS), u javnim radovima prošle godine bilo angažirano 1.600 ljudi, uz plaću od oko 240 eura.

Istodobno, RTS navodi da je "susjedna Hrvatska poslije poplava pozvala gotovo 1.000 mještana da saniraju teren tijekom šest mjeseci za naknadu od 460 eura bruto", objašnjavajući kako su za takav poziv i u Srbiji preduvjeti da se prethodno procijeni šteta i utvrdi "kakve su zaista potrebe države".

Ministar rada, zapošljavanja i socijalne politike Aleksandar Vulin kaže da će "država reći što su njene potrebe i što nudi". "Za svakoga tko bude htio raditi bit će posla, tako ovih 750.000 ljudi na evidenciji nezaposlenih i još 49.000 primatelja socijalne pomoći trebaju imati prioritet, ali ne da previše biraju. Ne možemo reći da će svi dobiti posao, ali šansu da sudjeluju - to sigurno", tvrdi Vulin dodajući kako je ideja da se kroz javne radove uposle ljudi, a ne da se stvori monopol i nekoga ograniči da radi.

Stručnjaci su, međutim, skeptični i upozoravaju da je "proračun već u velikom deficitu i veoma je teško iz njega izdvajati velika sredstva" za masovnije sudjelovanje u obnovi i gradnji infrastrukture te da su građevinska poduzeća "osposobljena i opremljena izvesti javne radove koji zahtijevaju stručnost u izgradnja mostova, putova, reguliranja rijeka".

"Osim toga, današnja razina tehnologije takva je da se intenzivnim radom na masovnim projektima ne bi mogao dobiti učinak koji se očekuje", tvrdi profesor Ekonomskog fakulteta Jurij Bajec.

Urednik lista "Danas" Zoran Panović u svojoj kolumni navodi da radne akcije nije jednostavno organizirati i da je aktivizam mladih tijekom poplava bio "građanski čin pojedinca, veliki, ali ideološki nehomogen" kako su to bile radne akcije u bivšoj SFRJ poslije Drugog svjetskog rata i tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća.

Stručnjaci su ipak skeptični da Srbija može pokrenuti vlastiti 'new deal' kakav je 30-ih godina prošlog stoljeća u Americi potaknuo tadašnji predsjednik Franklin Roosvelt zaposlivši više od četiri milijuna sunarodnjaka na javnim radovima - na gradnji cesta, mostova, elektrana.

Državi sugeriraju da omogući uvjete ljudima koji su shvatili da se moraju brzo i efikasno organizirati, iskoristiti poduzetnički duh i pokrenuti vlastiti posao.

Po dosadašnjim procjenama, koje nisu konačne, štete poslije katastrofalnih poplava bit će najmanje milijardu, a moguće i do dvije milijarde eura, a najveće su u sektoru poljoprivrede, energetike i cestovnoj te željezničkoj infrastrukturi. Oštećeni su i deseci javnih objekata, škola, pogona i skladišta lokalnih poduzeća.

Dok ideja o organiziranju radnih akcija u međuvremenu čeka hoće li dobiti i službenu formu, na uređenju Obrenovca, grada koji je najviše stradao u poplavama, angažirano je oko 1.000 vojnika te oprema komunalnih poduzeća cijele Srbije za čišćenje kanalizacijske mreže.

Akcijom koordinira ministar obrane Bratislav Gašić, koji očekuje da do vikenda veći dio Obrenovca bude spreman da se u njega sigurno mogu vratiti građani evakuirani tijekom poplava, a njih je nekoliko tisuća i dalje u kolektivnim centrima u Beogradu i okolici.