Stope doprinosa: 18,5 posto za mirovinsko i 13,5 posto za zdravstveno

Temeljni cilj rješenja u Nacrtu zakona o doprinosima, kojeg je na današnjoj sjednici u Mostaru utvrdila Vlada FBiH, jeste da uz nižu zbirnu stopu doprinosa i istodobno proširenje osnovice za obračun doprinosa, te povećanjem obuhvata obveznika doprinosa, uz zadržavanje neutralnog utjecaja na prihode izvanproračunskih fondova, bude smanjena rigidnost sustava doprinosa u FBiH u odnosu na zemlje u okruženju i Europi.

Kako je priopćeno iz Vlade F BiH, cilj je i pojednostavljenje obračunavanja i plaćanja doprinosa, kvalitetniji nadzor i jačanje financijske discipline. Također je bilo potrebno njegovo usuglašavanje s novim Zakonom o radu, Zakonom o mirovinsko-invalidskom osiguranju i kolektivnim ugovorima.

Obvezno izvješće o iznosu obračunatih doprinosa

Novim zakonom su obuhvaćeni doprinosi za sva obvezna osiguranja, što je posebno značajno kako bi jednim zakonom bila uređena ova oblast i izbjegnuta velika neujednačenost u pogledu stopa, osnovica i obveze doprinosa. Kako je u Poreznoj upravi uspostavljen Jedinstveni registar osiguranika, na ovaj način će biti osiguran i kvalitetniji nadzor.

Propisivanje obveze poslodavcu da podnosi izvješće o iznosu obračunatih doprinosa i u slučaju kada ne isplati plaću, rezultirat će raspolaganjem podataka o tačnim iznosima dugovanja, pa će Porezna uprava moći pravovremeno poduzimati aktivnosti u cilju naplate. Propisivanjem zastare za doprinose za zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (doprinosi iz čijih se uplata crpe prava u perodima kada se i uplaćuju, odnosno ne mogu biti iskorištena retroaktivno po naknadno izvršenoj uplati), koja nastupa za pet godina ne računajući godinu u kojoj je nastala, stvaraju se pravne pretpostavke za realnije i pravednije iskazivanje dugovanja obveznika uplate po ovom osnovu.

Predloženim rješenjima ukidaju se doprinosi na teret poslodavca, a zbirna stopa doprinosa se smanjuje sa sadašnjih 41,5 posto na 33 posto. Istodobno je proširena osnovica za obračun doprinosa, osim na plaće i na naknade za obrok, prijevoz i regres.

Doprinosi

Na primanja iz osnova privremenih i povremenih poslova, povremenih samostalnih djelatnosti i drugih aktivnosti (ugovori o djelu, članstvo u povjerenstvima, upravnim i nadzornim odborima i slično) obračunavat će se doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje po stopi od 18,5 posto i doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 13,5 posto ukoliko nositelj primitka nije osiguran po drugom osnovu. Ukoliko jeste, obveznik je doprinosa samo za mirovinsko osiguranje, a uplaćeni doprinosi će mu biti uključeni u mirovinsku osnovicu, sukladno novom Zakonu o mirovinsko-invalidskom osiguranju.

Zakon sadrži i određena izuzeća i povlaštene osnovice na koji se vrši obračun doprinosa za zaposlenike u rudnicima uglja, te niskoakumulativnim djelatnostima, kao što su tekstilna, kožarska i industrija obuće, te stari zanati.

I dalje su ostale niske osnovice i za samostalne poduzetnike u obrtu i srodnim djelatnostima, kao i poljoprivredi i šumarstvu. Također su ostala izuzeća s nižim osnovicama za poduzetnike koji plaćaju dohodak u paušalnom iznosu, i to za osiguranike koji obavljaju niskoakumulacijske djelatnosti starih tradicionalnih zanata utvrđenih posebnim propisom, te poljoprivrednu djelatnost i prijevoznike s jednim prijevoznim sredstvom.

MMF-u na uvid

Zakon stvara pravnu osnova za učinkovitije evidentiranje, naplatu i kontrolu svih doprinosa za obvezna osiguranja, te za usuglašavanje obuhvata primanja na koja se plaćaju doprinosi i usuglašavanje zbirne stope na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Kod izrade Zakona pojedine odredbe su usuglašene kroz interresorni rad s predstavnicima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog ministarstva zdravstva, Federalnog zavoda mirovinskog i invalidskog osiguranja, Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH i Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Danas je zaključeno da Nacrt zakona, prije slanja u parlamentarnu proceduru, bude dostavljen na mišljenje Međunarodnom monetarnom fondu.
Ovaj zakon je dio Reformske agende i obuhvaćen je i Programom rada Vlade FBiH.