Pobjeda demokrata uzdrmala tržišta: Dolar nizbrdo, zlato uzbrdo, ulagači za džep

Pobjeda demokrata na izborima za američki Kongres izazvala je promjene na svjetskim financijskim tržištima. Dolar je oslabio, cijene američkih državnih obveznica porasle su, dok su europske dionice zabilježile dobitke. Ulagači procjenjuju da bi nova politička ravnoteža u Washingtonu mogla ograničiti državnu potrošnju, promijeniti očekivanja o kamatnim stopama i povećati pritisak na tehnološke kompanije.

Financijska tržišta reagirala su 4. studenoga na izbornu pobjedu demokrata, koji su, prema preliminarnim rezultatima, osvojili većinu u oba doma američkog Kongresa.

Promjena političkog odnosa snaga potaknula je ulagače da preispitaju očekivanja o fiskalnoj politici Sjedinjenih Američkih Država, budućem zaduživanju države i regulatornim mjerama. Najizraženije promjene zabilježene su na valutnom tržištu i tržištu državnih obveznica.

Američki dolar oslabio je u odnosu na vodeće svjetske valute. Istodobno je porasla potražnja za američkim državnim vrijednosnim papirima, što je dovelo do pada njihovih prinosa.

Europske dionice ojačale su, dok je zlato zabilježilo značajan rast.

Dolar pod pritiskom, euro ojačao na 1,1244 dolara

Američka valuta oslabila je u odnosu na sve glavne svjetske valute, prema tržišnim podacima koje prenosi Bloomberg.

Euro je ojačao za 0,5 posto, dosegnuvši vrijednost od 1,1244 dolara. Dobitke su zabilježile i britanska funta i japanski jen.

Slabljenje dolara povezano je s očekivanjima ulagača da će demokratska kontrola Kongresa otežati provedbu dijela ekonomske politike predsjednika Donalda Trumpa.

Posebno se izdvajaju planovi za dodatno smanjenje poreza i povećanje državne potrošnje.

Ako Kongres ograniči nove fiskalne poticaje, mogao bi se smanjiti pritisak na rast američkog gospodarstva i inflaciju.

To bi, pod određenim uvjetima, moglo utjecati i na očekivanja o budućoj monetarnoj politici američkih Federalnih rezervi.

Ipak, kretanje dolara neće ovisiti samo o političkim promjenama. Važnu ulogu imat će i inflacija, zaposlenost, odluke središnje banke i globalna potražnja za američkom valutom.

Američke obveznice poskupjele, prinos pao na 4,92 posto

Jedna od najvažnijih reakcija zabilježena je na tržištu državnih obveznica. Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice pao je za pet baznih bodova, na 4,92 posto.

Istodobno je prinos na odgovarajuće njemačke obveznice smanjen za dva bazna boda, na 3,31 posto.

Pad prinosa znači da su cijene postojećih obveznica porasle. Naime, cijene obveznica i njihovi tržišni prinosi kreću se u suprotnim smjerovima.

Ulagači očito razmatraju mogućnost da će političke podjele između Kongresa i Bijele kuće ograničiti buduće fiskalne mjere.

Manja državna potrošnja i manje porezne olakšice mogle bi smanjiti očekivani proračunski deficit u odnosu na scenarij snažnije fiskalne ekspanzije.

Time bi se mogla ublažiti i potreba za dodatnim zaduživanjem američke vlade.

Međutim, takav ishod nije zajamčen. Proračunski deficit ovisi i o poreznim prihodima, gospodarskom rastu, kamatama i obvezama koje su već predviđene zakonom.

Invesco: Politički zastoj mogao bi smanjiti fiskalne poticaje

David Chao, globalni tržišni strateg kompanije Invesco, ocijenio je da će demokratska kontrola Kongresa otežati Trumpovoj administraciji usvajanje zakona koji nemaju podršku obiju političkih stranaka.

Takva situacija mogla bi dovesti do političkog zastoja u Washingtonu. Za ulagače, međutim, zakonodavni zastoj ne mora nužno biti negativan signal.

Ako spriječi naglo povećanje javne potrošnje, mogao bi ograničiti dodatni pritisak na inflaciju i prinose državnih obveznica.

S druge strane, slabiji fiskalni poticaji mogli bi usporiti gospodarsku aktivnost. Zbog toga će financijska tržišta pozorno pratiti prve proračunske pregovore između nove kongresne većine i Bijele kuće.

Tehnološke kompanije i umjetna inteligencija pred novim izazovom

Pobjeda demokrata otvorila je i pitanje buduće regulacije tehnološkog sektora. Ulagači razmatraju mogućnost strožeg nadzora nad velikim tehnološkim kompanijama, posebno onima koje razvijaju sustave umjetne inteligencije.

Taj sektor posljednjih godina privlači golema ulaganja u podatkovne centre, računalnu infrastrukturu i proizvodnju naprednih čipova.

David Forrester, strateg banke Crédit Agricole, upozorio je na mogućnost da stroža regulativa uspori razvoj infrastrukture za umjetnu inteligenciju.

Takav scenarij mogao bi utjecati na investicijsku potrošnju tehnoloških kompanija, ali i na američku valutu.

Ipak, stroža regulacija ne znači automatski smanjenje ulaganja. Konačan učinak ovisit će o sadržaju eventualnih zakona, troškovima usklađivanja i brzini njihove primjene.

Za sada je riječ o tržišnim očekivanjima, a ne o već usvojenim regulatornim promjenama.

Zlato poskupjelo 2,6 posto, cijena nafte pala

Na tržištu plemenitih metala zabilježen je snažan rast cijene zlata.

Cijena ovog metala porasla je za 2,6 posto, na 4.032,14 dolara za uncu.

Zlato se tradicionalno smatra jednim od instrumenata zaštite od financijske i geopolitičke neizvjesnosti.

Njegov rast može biti povezan i sa slabljenjem dolara jer se cijena zlata na međunarodnim tržištima uglavnom izražava u američkoj valuti.

Istodobno je nafta Brent pojeftinila za 0,5 posto, na 103,11 dolara za barel.

Kretanje cijena nafte ovisi o mnogo širem skupu čimbenika, uključujući globalnu potražnju, proizvodnju i geopolitičke rizike. Zbog toga se njezin dnevni pad ne može pripisati isključivo američkim izborima.

Ulagači čekaju prve poteze novog Kongresa

Početna reakcija tržišta pokazuje da ulagači pobjedu demokrata promatraju prije svega kroz moguće promjene ekonomske politike.

Slabiji dolar, rast cijena obveznica i jačanje zlata upućuju na prilagodbu očekivanja o fiskalnim poticajima i političkim rizicima.

Ipak, kratkoročne promjene cijena nisu pouzdan pokazatelj dugoročnog gospodarskog smjera.

Ključno pitanje bit će hoće li demokratska većina u Kongresu i Trumpova administracija pronaći zajednički jezik o proračunu, porezima i regulaciji tehnološkog sektora.

O odgovoru na to pitanje ovisit će i dio budućih očekivanja na svjetskim financijskim tržištima, piše Bonitet.