Što je domaće u domaćem naresku?

Ako kupite mesni narezak koji je proizveden u BiH, vrlo je vjerojatno da je meso u naresku iz Argentine, da je limena konzerva uvezena iz neke europske države, papir za naljepnicu iz Kine, a da je naljepnica tiskana u Hrvatskoj, meso preradila bosanskohercegovačka radna snaga na strojevima kupljenim u Njemačkoj, piše Oslobođenje.

Navodeći kako u vrijeme globalizacije prilično je teško reći što je domaći proizvod, a što strani, sarajevske novine pišu kako ne mora biti takav scenarij, ali će biti sličan, tako da je teško reći da postoji 100 posto domaći, bh. proizvod.

Koliko je teško odrediti što je zaista domaći proizvod, toliko je teško odrediti i doprinos koji krajnji potrošač, kupac, daje bh. društvu kupovinom domaćeg ili uvoznog proizvoda. Iako je uključeno mnogo detalja, odnosno parametara koje treba uzeti u obzir, moguće je barem ugrubo, na osnovu poreza, odrediti doprinos društvu.

Dakle, ukoliko netko kupi domaće proizvode u vrijednosti 10 KM, mora računati na to da je u cijenu proizvoda uračunato 17 posto poreza na dodanu vrijednost, koji ide izravno u proračune entiteta, distrikta Brčko i države BiH. Također, mora imati u vidu da je proizvođač uračunao cijenu rada, platio doprinose za radnike i sve pripadajuće poreze, što dođe oko 67 posto. To znači da je od plaće za jednog radnika državi dao 67 posto te plaće za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezaposlenosti itd. Sav taj novac koji je zaradio jedan radnik praveći domaći proizvod, ostaje u BiH.

Naravno, u slučajevima kada se radi o akciznim proizvodima, tu je još uključena i akciza.

Ali ako kupuje strani, uvozni proizvod, to znači da će na blagajni odmah platiti 17 posto PDV-a, koji će vjerojatno proizvođaču biti vraćen u njegovoj zemlji, ali nebitno, tih 17 posto ostat će u bh. proračuna. Uz to, u cijenu će mu biti uračunata i carina, ukoliko proizvod podliježe carini, u iznosu od pet do deset posto. Naravno, ima tu još troškova za proizvođača poput troškova prijevoza itd, ali će opterećenje uvoznog proizvoda biti oko 27 posto, za razliku od domaćeg kojem je 84 posto.

Prema tome, kupovinom domaćeg proizvoda društvu će biti vraćeno oko 8 KM, dok će društvo od stranih proizvoda imati samo 2 KM.

Admir Kapo, predsjednik Udruženja Kupujmo-koristimo domaće, kaže za Oslobođenje da najmanje pet puta više novca ostaje u državi kupovinom domaćih proizvoda u odnosnu na strane. Kupovnom uvoznog, kaže on, izravno pomažemo gospodarstvo i radnike zemalja iz kojih dolaze proizvodi.

"Korištenjem stranih proizvoda ne stvaramo nikakvu vrijednost, ali ako proizvedemo makar kilogram krumpira i prodamo ga po cijeni od 0,5 KM, stvorili smo novu vrijednost, bogatiji smo za 0,5 KM", kazao je Kapo.