Prvi svibanj ili Međunarodni praznik rada je dan na koji pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta obilježavaju sjećanje na svoja dostignuća, odnosno žrtve koje su pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava.
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je osuđeno na smrt.
Prvi svibanj danas će biti obilježen i u BiH nizom skupova, prosvjednih šenji na kojima će biti ukazano na složenu ekonomsku situaciju u zemlji i težak socijalni položaj radnika, stanje na tržištu rada, nezaposlenost obrazovanih mladih kadrova i stalnu tendenciju odliva stručnjaka u zemlje EU.
U povodu obilježavanja Međunarodnog praznika rada, Savez samostalnih sindikata BiH održat će danas i konferenciju za novinare na kojoj će govoriti o održavanju generalnog štrajka i zahtjevima Saveza samostalnih sindikata BiH prema nadležnim organima u BiH.
Taj dan 40 000 radnika zahtijevalo je bolja radnička prava, simbolizirana kroz tri osmice: osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog obrazovanja.
Prvi svibanj je svoj korijen imao u odluci vodećih američkih sindikata da, inspirisani pobjedom svojih kanadskih drugova, godine 1884. zahtijevaju donošenje zakona kojim bi se ustanovilo maksimalno osam sati rada dnevno. Taj je zakon trebalo donijeti do 1.5.1886. Pošto se to nije dogodilo, došlo je do velikog štrajka u SAD-u, a u Chicagu i do Haymarket nereda.
Otada se u SAD-u, a kasnije i u svim zemljama svijeta, Međunarodni praznik rada obilježavao velikim paradama i demonstracijama, koje su najčešće organizirali socijalistički, komunistički, anarhistički i drugi lijevo orijentirani pokreti.
U spomen na čikaške prosvjede, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibanj svake godine održavati radničke demonstracije. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje Međunarodnim danom opće solidarnosti radništva.
Nakon Oktobarske revolucije, Prvi svibanj je postao državni praznik u SSSR-u, a potom i u drugim komunističkim državama. Kao državni praznik ga je ustanovila i Hitlerova Njemačka.
Zbog komunističkih konotacija, u SAD-u se radnički pokret odrekao Prvog svibnja, i kao Praznik rada slavi prvi ponedjeljak u rujnu.
Cijelo 19. stoljeće bilo je obilježeno bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle, pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uslove rada i života, iako su najveći zamah doživjeli u SAD-u.
U Bosni i Hercegovini, nažalost, mjesečne statistike redovno izvještavaju o preko pola milijuna nezaposlenih, a mnogi zaposleni često se nalaze u situaciji kao čikaški radnici 1886. godine.
U nadi da će vrijeme pred nama donijeti bolju ekonomsku budućnost, zapošljavanje i bolje radne uslove, svim građankama i građanima želimo sretan 1. svibanj.