Prema najnovijim podacima Federalnog ministarstva trgovine, nastavljen je trend snižavanja cijena brašna na tržištu. Tako je u studenom 2013., u odnosu na listopad, došlo do znatnog pada cijene od 17,4 posto, pa je ovaj proizvod u FBiH prosječno koštao jednu marku.
To, međutim, kao ni ranijih mjeseci, nije pratilo adekvatno pojeftinjenje pekarskih proizvoda, pa je kruh pojeftinio za samo 1,6 posto i kilogram je koštao 2,4 KM.
Zbog toga u Savezu udruženja potrošača BiH smatraju da ima prostora za pad cijena pekarskih proizvoda.
''Urod pšenice, ječma, zobi... bio je izdašan, tako da je logično da pada cijena brašna. Ali, s obzirom na to da trgovački i proizvođački lobi cijene pekarskih proizvoda drži na istom nivou, dalo bi se zaključiti da žele namaći dodatnu dobit'', kaže Bulić.
S druge strane, pekari tvrde da bi ih bilo kakvo sniženje cijena pekarskih proizvoda odvelo u gubitke, jer cijena pšenice nije ključna u formiranju cijene gotovih proizvoda.
Kako kaže Miroslav Sušac, predsjednik Udruženja pekara Mostara, proizvođači imaju mnoge druge troškove osim pšenice, koja ima maksimalno 30 posto udjela u formiranju konačne cijene pekarskog proizvoda.
''Ne možemo se ponašati kao u naftnoj industriji, da svaki tjedan korigiramo cijene. Međutim, tvrdim da kod nas postoji način da se napravi narodni, socijalni kruh koji bi bio prodavan po 'mizernoj' cijeni. Naime, polubijeli kruh koji ne bude prodan, navečer bi se mogao pakirati u plastične vrećice i sutradan biti u prodaji za svega 30 posto od normalne cijene'', kaže Sušac.
U tom slučaju, ako se u obzir uzme prosječna cijena u FBiH, kruh od pola kilograma koštao bi 36 feninga. Sušac tvrdi da kruh pakiran na takav način ne bi izgubio na kvalitetu. Kaže da malo tko može uvidjeti razliku između kruha koji je pečen prije deset i prije 24 sata.
Sušac pojašnjava da se proizvođači susreću s velikim količinama povrata kruha koji nije prodan. Usprkos njegovom kvalitetu, kažu da su takav kruh primorani prodavati za 30 feninga, nakon čega završava u stočnoj hrani.