Sjeverna i Južna Koreja dogovorile ponovno pokretanje Kaesonga

Suparničke Sjeverna i Južna Koreja složile su se u srijedu da ponovo pokrenu svoju spornu zajedničku industrijsku zonu, nakon niza razgovora o sudbini posljednjeg simbola njihove ekonomske suradnje, povećavajući nade u poboljšanje političkih veza.

U zajedničkom priopćenju navodi se da su se dvije strane dogovorile da zajednički rade kako bi industrijsku zonu Kaesong, unutar sjevernokorejske teritorije i samo nekoliko kilometara od granice dvije države nakrcane oružjem, ponovo pokrenu i da spriječe njeno novo zatvaranje, prenosi Reuters.

U priopćenju nije objavljen početak pokretanja Kaesonga.

Južnokorejska predsjednica Park Geun-hye pozdravila je odluku, rekavši kako se nadala da će "današnji razgovori pokrenuti novi početak u odnosima Južne i Sjeverne Koreje", prenose mediji.

Sjeverna Koreja povukla je svojih 53.000 radnika iz zone na vrhuncu napetosti između dvije strane u travnju, te zaprijetila Sjedinjenim Državama i svom južnom susjedu nuklearnim napadom.

Izolirana Sjeverna Koreja, kojoj je Kaesong bio jedan od rijetkih izvora prihoda, i Južna Koreja, jedna od najbogatijih zemalja svijeta, tehnički su još u ratu jer je njihov sukob iz perioda 1950.-53. godine završio primirjem a ne mirovnim sporazumom.

„Jug i Sjever garantiraju normalan rad industrijske zone bez uplitanja bilo kakvih političkih trzavica“ navodi se u priopćenju i dodaje da će one zajednički organizirati konferenciju stranih ulagača u zonu.

Otkako je otvoren u 2004., kompleks Kaesong stvorio je skoro 900 milijuna dolara godišnjih prihoda direktno isplaćenih državnoj agenciji Sjevera koja upravlja zonom.

Kompanije nisu imale uvida u to koliko je isplaćeno radnicima, od kojih su većina žene u proizvodnim pogonima.

Sjeverna Koreja u ovoj je godini zaprijetila nuklearnim napadima protiv Juga i Sjedinjenih Država nakon što su Ujedinjene nacije pooštrile sankcije protiv nje zbog treće nuklearne probe izvedene u veljači.

Ponovno otvaranje Kaesonga smatra se udovoljavanjem političkim interesima demokratskog Juga i ekonomskim interesima Sjevera, koji je do te mjere siromašan da ne može prehraniti vlastiti narod.