Hrvatska ulaže 1,7 milijardi eura u modernizaciju željeznice

Hrvatska željeznička mreža nalazi se usred velikog investicijskog ciklusa. U tijeku su projekti vrijedni 1,7 milijardi eura, a do 2035. godine planiraju se dodatna ulaganja od oko šest milijardi eura. Cilj modernizacije je osigurati brži, sigurniji i pouzdaniji prijevoz putnika i tereta te ojačati konkurentnost hrvatskih luka.

O aktualnim projektima, sigurnosti prometa i rokovima za prve rezultate na HRT-u su govorili državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, član Uprave HŽ Infrastrukture Marijan Ćužić i profesor s Fakulteta prometnih znanosti Mladen Nikšić.

Državni tajnik Žarko Tušek istaknuo je da je modernizacija željeznice nastavak velikih ulaganja u prometnu infrastrukturu, nakon cestovnog, pomorskog i zračnog prometa. "Došao je red na željeznicu, bez koje nema razvoja gospodarstva, lučkih kapaciteta, logistike, ruralnog prostora i regionalnog prometa", rekao je Tušek.

"Nizinska" pruga prema Rijeci

Naveo je kako su završeni projekti vrijedni više od milijardu eura, a samo u održavanje sektora u posljednjih osam godina uloženo je gotovo 700 milijuna eura.

"Vrijednost aktivnih, ugovorenih projekata trenutačno iznosi 1,7 milijardi eura", kazao je.

Među najvećim projektima su rekonstrukcija pruge Dugo Selo - Novska, vrijedna 900 milijuna eura, i dionica Hrvatski Leskovac - Karlovac od 350 milijuna eura. Ulaže se i u podravsku i istarsku prugu te prugu Zadar - Knin, dok je dionica Vukovar - Vinkovci završena.

Dugoročni planovi predviđaju ulaganje još oko šest milijardi eura do 2035. godine, a modernizacija cijele mreže od 2600 kilometara nastavit će se i nakon toga. Kao ključni budući projekt Tušek je izdvojio nizinsku prugu prema Rijeci, procijenjenu na oko pet milijardi eura.

Pruga Dugo Selo-Novska postaje dvokolosiječna

"Upravo smo jučer odabrali međunarodne konzultante koji će nas pratiti u pregovaračkom postupku kako bismo kroz godinu dana mogli doći do sklapanja Alliance ugovora o gradnji tog velikog projekta", najavio je.

Član Uprave HŽ Infrastrukture Marijan Ćužić rekao je da će obnova pruge Dugo Selo - Novska, vrijedna gotovo 900 milijuna eura, donijeti značajan iskorak u razvoju prometa.

"Ta je dionica jedina na nekadašnjem desetom međunarodnom koridoru koja je ostala jednokolosiječna. Završetkom radova imat ćemo dvokolosiječnu elektrificiranu prugu od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, s brzinama do 160 kilometara na sat", objasnio je Ćužić.

Važnost drugog kolosijeka usporedio je s cestovnim prometom, gdje dodatna traka povećava protok. Naglasio je da će time Hrvatska dosegnuti standarde modernih europskih željeznica te osigurati brže i sigurnije putovanje.

Puni učinci će biti vidljivi za desetak godina

Profesor Mladen Nikšić s Fakulteta prometnih znanosti smatra da će aktualna ulaganja donijeti značajna poboljšanja, posebno nakon završetka svih projekata. "Vjerujem da ćemo imati kvalitetniji željeznički promet, kraća vremena vožnje i veći kapacitet pruga za prijevoz putnika i tereta.

Time će i naše luke doći više do izražaja", rekao je Nikšić. Ocijenio je da bi modernizacija trebala znatno skratiti putovanja.

"Vjerujem kako ćemo, kada se završe ti projekti, moći doći do Slavonskog Broda ili Vinkovaca za dva do dva i pol sata, a brže ćemo putovati i prema Rijeci te jadranskim gradovima.

To zahtijeva vrijeme, ali mislim da će puni učinci biti vidljivi za desetak godina", kazao je. Nikšić je dodao da ulaganja u infrastrukturu mora pratiti i bolja kvaliteta prijevoza, osobito točnost i pouzdanost vlakova. "Treba poraditi na kvaliteti prijevoza, točnosti i pouzdanosti. Imamo i nova vozila, a sve to zajedno s kvalitetnim voznim redom mora činiti jednu zaokruženu cjelinu", poručio je.

Nesreće teretnih vlakova na riječkoj pruzi

Profesor Nikšić osvrnuo se i na nedavne željezničke nesreće u Hrvatskoj. Istaknuo je da se uzroci mogu podijeliti u dvije skupine: nepoštivanje procedura i probleme u komunikaciji te nedostatke u održavanju vozila. "Posebno zabrinjava broj nesreća teretnih vlakova na riječkoj pruzi.

Liberalizacijom teretnog prometa država je izgubila dio utjecaja na održavanje i kontrolu vozila", upozorio je. Smatra da bi Agencija za sigurnost željezničkog prometa trebala pojačati izvanredne i nenajavljene inspekcije, a za sprječavanje ljudskih pogrešaka ključni su edukacija zaposlenika i poštivanje procedura.

"Administrativno sve može biti u redu, ali vozila mogu biti bolje ili lošije održavana. Na tome se svakako mora poraditi", naglasio je. Marijan Ćužić iz HŽ Infrastrukture rekao je da preliminarne provjere nedavnih nesreća nisu pokazale nepravilnosti na infrastrukturi, ali i da su istrage još u tijeku.

Riječka pruga ne može prihvatiti sav teret

"Naša prva preliminarna istraživanja pokazala su da nije bilo pogreške na infrastrukturi. Željeznički sustavi, uključujući pruge i skretnice, ispravni su", kazao je Ćužić. Dodao je da treba unaprijediti edukaciju i komunikaciju svih sudionika u željezničkom prometu kako bi se smanjio rizik od nesreća.

Žarko Tušek naglasio je da ulaganja u željeznicu imaju ključnu ulogu u jačanju konkurentnosti hrvatskih luka. Kao primjer naveo je Rijeku, čiji promet raste, ali postojeća pruga ne može prihvatiti sav teret, pa on završava na cestama.

Marijan Ćužić se nadovezao i objasnio da će izgradnja drugog kolosijeka omogućiti znatno veći prijevoz tereta. "Računamo da ćemo novom prugom moći prema Europi prevesti sve dodatne količine tereta koje luka Rijeka planira u sljedećih desetak godina", izjavio je.

Rijeka snažnija nego Koper i Trst zajedno

Mladen Nikšić smatra da je uz Rijeku potrebno razvijati i dalmatinske luke, modernizirati Ličku prugu i bolje povezati Zadar, Šibenik i Split. Upozorio je i da će buduća nizinska pruga prema Rijeci zahtijevati dodatne lučke kapacitete.

"Kada se izgradi nizinska pruga, njezin će kapacitet biti 30 milijuna tona, što sama Rijeka neće moći generirati. Zato već sada treba razmišljati o novoj luci na Krku, željezničkoj vezi i novom mostu koji bi povezivao otok s kopnom", poručio je Nikšić.

Tušek je potvrdio da su nizinska pruga, novi terminal na Krku i veliki teretni centar u Zagrebu dio strateških planova Vlade. "Krk nije nikakva fantazija, već projekt koji treba hitno početi razrađivati. Njegov je potencijal takav da bi Rijeka mogla postati snažnije logističko središte nego Koper i Trst zajedno", zaključio je Tušek.

Kada ćemo osjetiti koristi?

Na pitanje kada će građani i gospodarstvo osjetiti konkretne koristi, Marijan Ćužić odgovorio je da će prvi rezultati biti vidljivi za dvije do tri godine, a da bi hrvatska željeznica u idućem desetljeću trebala dosegnuti europsku razinu.

"Prvi pomaci vidjet će se na dionici od Zagreba do mađarske granice, ali i na prugama u Istri, na području Knina i Zadra te na Podravskoj magistrali. Već u relativno kratkom roku naši će korisnici moći koristiti prednosti moderne željeznice", zaključio je.