Sigurnost hrane u BiH - dug put proizvoda do krajnjeg potrošača

‘’Kada je riječ o hrani, potrebno je imati u vidu da ne postoji "nulti rizik", odnosno apsolutna sigurnost, jer je hrana izložena nizu okolnosti i postupaka u lancu proizvodnje, prerade, obrade i distribucije’’, kazao je u razgovoru za Fenu direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine Džemil Hajrić.

On pojašnjava da su promjene prehrambenih navika, globalizacija trgovine hranom, odnosno dug put proizvoda do krajnjeg potrošača, te upotreba fitofarmaceutskih sredstava i veterinarskih lijekova, neki od razloga koji se povezuju s potencijalnim rizikom po zdravlje potrošača.

Ističe da su subjekti u poslovanju sa hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa.

Proces samokontrole

Također, dodao je, odgovorni su i za svako oštećenje zdravlja ljudi zbog konzumacije zdravstveno neispravne hrane u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade, distribucije i prodaje.

‘’Kako bi se osiguralo da je hrana koja se stavlja na tržište zdravstveno ispravna, subjekti u poslovanju s hranom moraju provoditi čitav niz postupaka u okviru procesa samokontrole’’, istaknuo je Hajrić.

Osim mjera koje se poduzimaju u okviru procesa samokontrole, nadležni organi provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola, pri uvozu i na tržištu, a Agencija za sigurnost hrane i Ured za veterinarstvo, u okviru svojih nadležnosti, u suradnji s nadležnim inspekcijskim organima provode godišnje monitoringe, kojim se, između ostalog, kontrolira količina ostataka pesticida i veterinarskih lijekova te prisustvo kontaminanata.

Hajrić napominje da i sami potrošači imaju veliku odgovornost u zaštiti vlastitog zdravlja, jer nepravilnim postupanjem s hranom, čuvanjem na neprikladnim temperaturama te unakrsnom kontaminacijom hrane, mogu prouzročiti rizik po vlastito zdravlje.

‘’Stoga je sigurnosti hrane potrebno pokloniti veliku pozornost i oprez u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, pa i kod pripreme hrane od strane krajnjeg potrošača’’, naglasio je.

Labaratorijske analize

Također, dodao je, s obzirom na to da je hrana životinjskog porijekla bitna u nutritivnom smislu kao prirodni izvor proteina i željeza, ovu značajnu temu potrebno je interpretirati s velikom odgovornošću.

Podsjetio je da laboratorijske analize hrane u BiH rade laboratoriji koji se nalaze u sastavu veterinarskih i poljoprivrednih instituta ili zavoda, zavoda za javno zdravstvo i fakulteta, uz određeni broj privatnih laboratorija.

Broj tih laboratorija je, kaže, prilično velik u odnosu na broj stanovnika, razvijenost prehrambene industrije i tržište BiH.

Također, s ciljem jačanja kapaciteta laboratorija za analize hrane, Agencija za sigurnost hrane je kroz međunarodne projekte osigurala nabavku laboratorijske opreme u vrijednosti od oko 2,1 milijun KM te omogućila specijalizirane obuke laboratorijskoga osoblja, provedene u referentnim laboratorijama zemalja Europske unije po međunarodno priznatim metodama.

‘’Navedena laboratorijska oprema omogućava širok spektar laboratorijskih analiza. Međutim, osim opreme i kadrova, bitno je da laboratorije provedu proces akreditacije prema standardu ISO/IEC 17025, čime dokazuju kompetentnost za obavljanje određenih ispitivanja’’, kazao je Hajrić.

Osim toga, napomenuo je da je akreditacija laboratorija značajna i za same naručitelje analiza, bez obzira na to da li se radi o subjektima u poslovanju s hranom ili nadležnim organima, jer su rezultati analiza koje provode akreditirane laboratorije priznati u drugim zemljama.