Rusi Americi i EU udaraju na imovinu i račune

Zastupnici u ruskom parlamentu, Dumi, počeli su raditi na nacrtu zakona koji bi Rusiji omogućio zapljenu imovine i računa europskih i američkih tvrtki, u slučaju da se na Rusiju počnu primjenjivati sankcije.

Tako je predsjednik parlamentarnog odbora za ustavno zakonodavstvo u gornjem domu parlamenta Andrej Klišas izjavio da bi ''zakon omogućio predsjedniku i Vladi obranu ruskog suvereniteta od prijetnji'', prenosi Jutranji list.

Zapljena imovine

Klišas je dodao kako pravnici proučavaju bi li zapljena imovine stranih tvrtki bilo u skladi s ruskim Ustavom, ali je i napomenuo kako su takvi potezi ''očito u skladu s europskim standardima''.

Hina pak piše kako je američki predsjednik Barack Obama razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o mogućem rješenju ukrajinske krize koja je eskalirala ruskom intervencijom u ukrajinskoj regiji Krimu.

Kako se doznaje od dužnosnika američke administracije, dvoje čelnika će prema tom dogovoru predložiti Rusiji da povuče snage na Krimu natrag u njihove baze u regiji, ograniči ruske snage u okvir dopuštenog limita od 11.000 pripadnika tih snaga u Ukrajini kao i da dopusti međunarodne promatrače koji bi nadgledali poštivanje ljudskih prava etničkih Rusa.

Obama i Merkel za promatrače

Takvo bi rješenje nadalje uključivalo izravne razgovore između Rusa i nove ukrajinske vlade uz moguće međunarodno posredovanje. Ukrajinski izbori predviđeni za svibanj održali bi se kako je i planirano.

Kako se doznaje iz američkih izvora, Obama je kancelarki Merkel potvrdio da neće doći na summit G8 koji se u lipnju treba održati u Sočiju ostane li u Ukrajini status quo, a pripremni sastanci vezani uz organizaciju sastanka već su prekinuti.

U priopćenju Bijele kuće o razgovorima Obama-Merkel kaže se da je dvoje čelnika izrazilo ozbiljnu zabrinutost ruskim "jasnim kršenjem ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta" te da su se "složili oko važnosti smirivanja situacije, uključujući raspoređivanje međunarodnih promatrača i pokretanje izravnih razgovora između Rusdije i Ukrajine", navela je Bijela kuća.

Prema riječima visokog dužnosnika Bijele kuće, Sjedinjene Države žele, istodobno jačajući pritisak na Rusiju, u suradnji sa svojim zapadnim saveznicima, ponuditi Putinu način izlaska iz ukrajinske krize. Obamina ideja, iznesena i u razgovoru s Merkel, je da se točku po točku razmotre primjedbe Moskve u kojima ona izražava zabrinutost situacijom u Ukrajini.

Neviđena situacija

Ruski predsjednik Vladimir Putin opovrgnuo je da su ruske oružane snage izravno angažirane u zauzimanju Krima, no ponovio je stajalište da ima pravo poslati vojsku kako bi zaštitila ruske sunarodnjake koji se, po njegovim riječima, osjećaju ugroženi nakon što je svrgnut predsjednik Viktor Janukovič i uspostavljena nova ukrajinska vlada.

Američki dužnosnici ističu pak kako nema nikakvog dokaza koji bi podupro ruske navode da su etnički Rusi u Ukrajini ugroženi.

Kanadski premijer Stephen Harper je ocijenio u utorak da ruska okupacija Krima predstavlja neviđenu situaciju nakon Drugog svjetskog rata.

"Kada velika sila na temelju takozvanih vanteritorijalnih prava izvrši invaziju i okupaciju susjedne zemlje, to je neviđeno nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Harper u zastupničkom domu.

On je također najavio da će prekinuti sve bilateralne aktivnosti predviđene između kanadskih i ruskih oružanih snaga. Kanadski ministar vanjskih poslova John Baird je ponovio da ništa ne opravdava takvu vojnu invaziju.

U ponedjeljak je u razgovoru za državnu televiziju CBC ministar vanjskih poslova usporedio nazočnost ruskih postrojbi na Krimu s nacističkom invazijom na Sudete u bivšoj Čehoslovačkoj.