Porast imigranata koji traže posao za austrijsko radno tržište ne predstavlja nikakav problem

Od 1. siječnja 2014. godine rumunjskim i bugarskim državljanima je  prvi put nakon sedam godina prijelaznog perioda i proširenja Europske unije, 2007. godine, data mogućnost neograničenog boravka i zaposlenja u Austriji.

Novo otvorenje tržišta EU će prije svega koristiti sezonski i pomoćni radnici koji su prije dobivali samo vremenski ograničene radne dozvole.

Vrhunska radna snaga, stručni radnici ili osoblje za njegu bolesnika iz Rumunjske i Bugarske su do sada također mogli da dobiju posao u Austriji. Ovo stručno osoblje je i dalje veoma traženo. Većina radne snage iz Rumunjske radi u oblasti industrije, turizma, građevine ili kao ispomoć u poljoprivredi.

Prema podacima Glavnog saveza socijalnih osiguranika u Beču krajem studenog 2013. godine je u Austriji  bilo nesamostalno zaposleno oko 24.000 rumunjskih državljana, što je za 7,4 posto više nego 2012. godine.

Prema analizama Bečkog instituta za usporedbu međunarodnih ekonomija (WIIW) i Instituta za više studije (IHS) o radnim migracijama, već je u periodu od 2007. do 2012. godine zabilježen povećan priliv imigranata iz Rumunjske i Bugarske.

Masovnih migracija međutim nije bilo, a  70 posto radne snage iz Rumunjske i oko dvije trećine iz Bugarske imaju između 15 i 44 godine, tj. mlađi su od imigranata iz preostalih novih zemalja članica EU.

Najviše Rumunja je zaposleno u oblasti proizvodnje materijalnih dobara. Slijede turizam, trgovina, građevina i poljoprivreda.

Bugari su uglavnom zaposleni u oblasti turizma i trgovine.

Oba instituta ne računaju sa masovnim prilivom imigranata ni u 2014. godini.

Očekuje se dolazak dodatnih 5.500 imigranata, od čega bi tri četvrtine trebale biti iz Rumunjske, dok se 2015. godine računa sa 4.500 imigranata.

Za austrijsko radno tržište ovaj porast ne predstavlja nikakav problem.

Krajem studenog 2013. godine u Austriji je bilo zaposleno 553.000 stranih državljana, od čega 137.000 (+13,5 posto) iz deset novih zemalja članica EU i 28.000 (+7,8 posto) iz Rumunjske i Bugarske.

Iz zemalja bivše Jugoslavije pristiglo je 169.000 radnika, iz Njemačke 87.000, Mađarske 57.000 te 55.000 radnika iz Turske.

Nezaposlenost među strancima je rasla za 19,5 posto, na oko 75.000, što odgovara stopi nezaposlenosti od 11,9 posto.

Opća stopa nezaposlenosti iznosila je 8 posto, priopćio je Compress Sarajevo.