Poljoprivredna zadruga "Agrojapra": Najuspješniji primjer zadrugarstva u BiH

Poljoprivredna zadruga "Agrojapra" je osnovana 2000 godine u mjestu Donji Agići, u općini Novi Grad. Njezin osnovni zadatak je organiziranje primarne proizvodnje kod poljoprivrednih proizvođača i uvezivanje proizvodnje mlijeka, otkupa i prodaje za "Mlijekoprodukt".

Zadruga se razvijala, te od početnih 60, sada broji 254 člana multietničkog sastava. Vremenom su zadrugari podigli zasade voća, a zadruga je pokrenula male proizvodne prerađivačke kapacitete.Direktorica PZ "Agrojapra" Nada Nešković-Railić ističe da je cilj bio da zadruga otkupljuje proizvode od zadrugara, te ih prerađuje u svojim proizvodnim kapacitetima.

"Zadruga ima vlastitu sušaru za proizvodnju sušenog voća, odnosno proizvodi se sušena šljiva sa i bez košpice i čips od jabuke. Posjeduje i hladnjaču za skladištenje voća, te mini uljaru za proizvodnju hladno cijeđenih ulja", navodi Railić.

Proizvodi se bundevino hladno cijeđeno ulje, kao i suncekretovo. Kapacitet pogona mini uljare je 10.000 litara, odnosno 40.000 flašica od 250 mililitara djevičanskog ulja od bundevinog sjemena, ili 30.000 litara hladno cijeđenog suncokretovog ulja na godišnjem nivou.

Na rijeci Japri je osposobljena i vodenica gdje se radi proizvodnja integralnog pšeničnog brašna, raženog, brašna od domaćeg kukuruza, heljdinog i brašna od bundeve.

U sklopu zadruge posluje i pekara za proizvodnju kruha i peciva, a baza je integralno brašno, samljeveno između dva mlinska kamena u vodenici. Kapacitet pekare u jednoj smjeni je proizvodnja do 600 kruhova i oko 500 peciva. Pekarski proizvodi se plasiraju na tržište Novog Grada i Prijedora, dok se svi ostali proizvodi mogu naći širom Bosne i Hercegovine.

Zadruga u službi poljoprivrednih proizvođača Direktorica Railić kaže da je zadruga 2007. godine, na zahtjev svojih članova, otvorila benzinsku pumpu, a osim nje, otvorena je i prodavnica mješovite robe te poljoprivredna apoteka.

Kao servis svojih članova, zadruga je u potpunosti u funkciji razvoja poljoprivrednih domaćinstava, pa je tako obnovljen i stočni fond, te organizirana proizvodnja mlijeka kod članova u čak 15 sela. Što se tiče obrazovanja, kulture i zabave stanovništva, Nada Nešković-Railić kaže da zadruga posjeduje i zadružni dom, koji se sastoji od etno-muzejske postavke, biblioteke i učionice u zimskom periodu.

Ponosni su na činjenicu da je u zadruzi zaposleno 27 radnika svih nacionalnosti, kao i na to da žive isključivo od svog rada.

"Ono što zaradimo isplaćujemo. Bukvalno živimo od svog rada. Obaveze redovno izmirujemo, svi se trudimo da radimo što bolje i primjer smo kako jedan ovakav multietnički kolektiv može dobro i uspješno da funkcionira", kaže Railić.

U zadruzi imaju u planu dva projekta: pokretanje pogona za proizvodnju mekog i tvrdog sira, te podizanje smještajnih kapaciteta, odnosno bungalova za razvoj seoskog turizma. Godinama zadrugu posjećuju školarci na jednodnevnim ekskurzijama u okviru projekta "Škola u prirodi".

Zadrugari ističu da su ponosni na njihove proizvode od domaće sirovine, a kvaliteta je potvrđen na mnogim sajmovima, gdje su postali vlasnici brojnih šampionskih medalja. Poručuju da se "sve može kada se vrijedne i dobre ruke slože".