Ništa od lake zarade: Veliki igrači obaraju cijenu smilja s pet na dvije marke

''Veliki igrači koji su okupirali naša brda već su nabavili freze za mljevenje kamenja, te će oni po dogovoru sniziti cijenu smilja za iduću godinu s pet na dvije marke. Oni se mogu igrati, ali mi ćemo naći mehanizam da se zaštitimo jer smatramo da je realna cijena smilja od pet do sedam KM'', rekao je za Bljesak.info Vlado Marušić iz udruge Zaboravljeni branitelji.

Ova Udruga će na proljeće na području ZHŽ-a besplatno podijeliti oko milijun sadnica smilja braniteljima, udovicama, mladim nezaposlenim osobama.

''Preko 400-500 duluma smilja bi trebalo biti zasađeno preko nas. Svi nas pitaju što mi imamo od toga, mi samo želimo da ljudi rade i da eventualno otkup ide preko nas, preko naše udruge. Pošto smo mi tvrdoglavi ljudi mi ćemo se boriti na sve načine da ljudi dobiju punu cijenu od 5 KM za kilogram smilja'', dodaje Marušić.

Marušić kaže kako će veliki igrači pokušati ucjenjivati male proizvođače smilja.

''Ako zaista bude zaista tendencija rušenja cijena, mi ćemo svim sredstvima biti prinuđeni nabaviti destilator kao udruga i onda će cijena biti pet maraka jer mi znamo da je cijena ulja od smilja na svjetskom tržištu 10 do 15 tisuća eura'', rekao je Marušić.

Uloženi milijuni u podizanje plantaža smilja u Hercegovini

Pet čapljinskih mladića, koji su htjeli ostati anonimni za javnost, osnovali su zadrugu, dobili zemljište u zakup, i očekuju kako će ubrzo vratiti uloženo, odnosno preko 100.000 KM.

''Smatramo da ulaganjem u plantažu možemo brzo vratiti uloženo,pa čak i zaraditi. I to na prvom sedmogodišnjem turnusu, što je prosječni vijek trajanja biljke'', govore za Bljesak.info.

Oni dodaju da je cijena grama smilja za sadnju 30 KM, što je skoro duplo skuplje od realne cijene.

''U jednom gramu je oko 10.000 sjemenki, što je dovoljno da se zasadi otprilike 2,5 dunuma zemlje, ovisno od razmaka, tako da je nama za sadnju jednog hektara bilo dovoljno 4 do 5 grama smilja'', ističu mladi poduzetnici.

Nestabilna cijena na tržištu

Prema iskustvu poljoprivrednika s područja općine Čapljina s kojima smo razgovarali, prihodi su niži od onih koji se spominju u medijima i u javnosti i koji su ''zapalili'' sve, pa se tako veliki broj ljudi u Hercegovini odlučio baviti uzgojem smilja.

Čapljinci koji se bave sadnjom smilja ističu kako se cijena preko noći može prepoloviti, te kako se može oboriti otkupna cijena smilja.

''Za ekstrakt koji se koristi u medicini i farmaciji, traži se ekološki čist sastav, što isključuje upotrebu mineralnih gnojiva u proizvodnji. Dozvoljena je samo voda poslije prve žetve, stajski gnoj preko zime i ništa više'', dodaju.

Neslužbeno, već su počele i prve primjedbe otkupljivača na kakvoću ulja, a pojedini uzgajivači uhvaćeni su u pokušajima prevare. Naime, koristili su ''kemiju'' kako bi pospješili urod biljki, no u tome su uhvaćeni.

Prinos 200 – 300 grama po stabljici

Čapljinski smiljari s kojima smo razgovarali ističu kako podaci da se s jedne stabljike smilja godišnje može ubrati do jednog kilograma svježe mase nisu realnost.

''Plantažirano smilje u dvije godišnje žetve može dati prosječno 300 grama, što uz sadnju 4.000 – 5.000 stabljika po dunumu, odnosno 40 – 50.000 po hektaru opet nudi odličnu zaradu 6.000 – 7.500 KM po dunumu, odnosno 60.000 – 75.000 KM po hektaru'', govori za Bljesak.info uzgajivač smilja iz Čeljeva kod Čapljine.

Dizanje kredita za smilje

Unatoč tome što se stalno priča o unosnoj zaradi na smilju poljoprivrednik iz Ljutog Doca kaže kako zarada na smilju nije laka lova.

''Sadnica smilja koju trebate ''prepikirati'' košta od 15 do 25 pfeninga. Kada ''pikirate'' morate kupiti gnojivo i posude za svaku posebnu sadnicu. Osim toga svaku sadnicu jednu po jednu morate pikirati. Pa sad zamislite koliko vam treba vremena ako imate 15 tisuća sadnica'', ispričao nam je poljoprivrednik iz Ljudog Doca, koji je smilje posadio jer ne želi da mu njive zjape prazne.

Rekao je kako je sadnja smilja neizvjestan proces, jer dosta pikiranih sadnica uvene prije nego što se posadi u zemlju. Kaže kako su ljudi naglo ušli u ovaj proces neinformirani o ovoj poljoprivrednoj kulturu.

''Svi sade smilje pa i ja, ali nitko ne zna što će s tim biti'', kaže ovaj Ljutodočanin, koji ističe kako ljudi dižu kredite kako bi sami kupili strojeve za proizvodnju ulja.

''Cijenu ulja određuje kvaliteta i ono je najskuplje u ovoj priči. Mislim da ovako drastične poteze ne treba vući, jer nitko ne zna što će biti sa smiljem za dvije tri godine. Možda svi zarade, a možda mu cijena padne pa od njega ne bude nikakve koristi'', zaključuje naš sugovornik.