Europa će još godinama ovisiti o ruskom plinu i ne postoje kratkoročna rješenja koja bi smanjila tu ovisnost - procjena je grupe najrazvijenijih svjetskih država G7.
Američki plin iz škriljaca bit će na raspolaganju Europi tek na kraju desetljeća, kad će biti moguće da se uvozi tankerima.
"Ne poznajem nikoga tko bi mogao reći kako bi se europska ovisnost o uvozu ruskog plina mogla promijeniti u kratkom roku", upozorio je njemački ministar gospodarstva i energetike Sigmar Gabriel.
Italija i Francuska naglasile su da podržavaju projekt plinovoda "Južni tok", kojim bi se plin iz Rusije dopremao u Europu, zaobišavši Ukrajinu.
Europa će nastojati poboljšati energetsku efikasnost i razvije širu mrežu opskrbe energijom, uključujući ukapljeni prirodni plin (LNG), obnovljive izvore energije i nove plinovode.
Trećina plina koji se uvozi u Europu dolazi iz Rusije, a polovina od toga doprema se preko Ukrajine, koja se sa ruskim Gazpromom ne može dogovoriti o cijeni plina.
Analitičari uočavaju da na sastanku G7, i pored povremene oštre retorike, nisu donesene odluke o pooštravanju sankcija pripadnicima ruske elite. To je prepušteno ministrima vanjskih poslova i predsjednicima vlada.
Također, primijećeno je da SAD i Velika Britanija imaju mnogo oštriju retoriku prema Moskvi, dok NJemačka stavlja naglasak na diplomaciju.
Istovremeno, Italija, koja gotovo u potpunosti visi o uvozu energije, nastoje proširiti izvore opskrbe. Uz Južni tok, Italija sada još veću važnost pridaje Transjadranskom plinovodu, kojim bi se plin iz Azerbajdžana dopremao u Italiju.
Politički analitičari podsjećaju da su Austrija i Bugarska odbacile bilo kakvo zaustavljanje projekta "Južni tok", koji zagovara Europska komisija, i da insistiraju na početku radova, jer imaju ogromne poslovne mogućnosti i ulaganja.