Najveće štete na poljoprivrednim usjevima pretrpjeli su poljoprivrednici u Doboju, Bijeljini, Šamcu i Modriči.
Radi se o nizijskim područjima uz riječne tokove Bosne i Save gdje je zemljište najkvalitetnije, poljoprivreda najrazvijenija i gdje stanovništvo pretežno živi od ove gospodarske grane.
Kolike su štete od poplava znat će se tek kada se izvrše procjene, ali, već sada je očigledno da su one velike.
Poljoprivrednike u vodoplavnim područjima, ali i u ostalim poljoprivrednim krajevima, očigledno čeka jedna veoma teška godina.
U poplavama su najviše stradale ratarske kulture - kukuruz, soja i suncokret, rane vrste voća - jagode, maline, kupine, kao i sve vrste povrća.
Na većini površina usjevi su potpuno uništeni
Stanje pšenice, kukuruza i ostalih ratarskih i povrtlarskih kultura moguće je provjeriti tek kada se smiri vodena stihija. Sjetva kukuruza u pojedinim regijama kasni, do sada je zasijano oko 50 posto planiranih površina.
Prema prvim procjenama stručnjaka iz ove oblasti, štete na kukuruzu su velike i one ovise od jačine poplava i zadržavanja vode na parcelama.
Na većini površina usjevi su potpuno uništeni i potrebno je uraditi presijavanje, dok je na pojedinim parcelama kukuruz ostao i u sljedećem razdoblju neophodno je primijeniti adekvatne mjere njege i zaštite.
Što se tiče voća, jabukama prijete nove infekcije čađave pjegavosti lista i krastavosti, pošto je bolest već uvelike prisutna.
Krumpiru prijeti opasnost od epidemije plamenjače
Na svim vrstama koštičavog voća se pojavila šupljikavost lista. Višnje i trešnje su ugrožene od pjegavosti lista i rane defolijacije. Voćne vrste su ugrožene i od truleži plodova, monilioze i sive truleži.
Kiša praćena vjetrom je otkidala listove, plodove, lomila grane i cijela stabla.
U ovakvim uvjetima, zbog povreda biljnih dijelova i postojanja infektivnog potencijala u zasadima jabučastog voća, došlo je do pojave bakteriozne plamenjače.
Kada je riječ o ratarskim kulturama, krumpiru prijeti opasnost od epidemije plamenjače i truleži sjemena.
Na strnim žitima su štete od bolesti velike. Posebno su prisutne rđa, pjegavost lista, pepelnica i fuzarijum.
Pored toga, na usjevima pšenice je registrirano i polijeganje biljaka.
Visoka vlažnost zraka i porast temperature zraka omogućili su pojavu lisnih ušiju. Dodatni problem u poljoprivrednoj proizvodnji predstavlja i nemogućnost ulaska u zasade i usjeve radi provođenja mjera zaštite.
Čim vremenski uvjeti dozvole, neophodno je izvršiti zaštitu usjeva i zasada od navedenih patogena.