Mostar je dobio novu šetnicu nakon burne rasprave u Gradskom vijeću na kojem se moglo čuti kako je odluka ishitrena, da se nisu konzultirali prometni stručnjaci niti građani.
Nadležni su pak rekli kako je šetnica ''viši cilj'' stvaranja turističkog kruga koji bi Mostarcima i njihovim gostima omogućio da iskoriste još jedan gradski prostor.
Govorilo se o usklađenosti s drugim prometnicama i stvaranjem gužvi koje su očigledne od kad je Ulica Petra Krešimira IV postala gradilište.
No, iako se govori o tome kako se na sve mislilo, jedan znak otkriva kako nisu svi usklađeni s donesenom odlukom.
Tako je nedavno na izlazu iz Zagrebačke ulice postavljen znak koji označava dopuštene smjerove. Prema njemu, vozila koja se kreću iz smjera Zagrebačke u Ulicu kralja Petra Krešimira IV, čiji je dio proglašen pješačkom zonom, mogu skrenuti lijevo i završiti među pješacima.
Prometni znakovi u Mostaru i nisu nešto što se poštuje pa je bezbroj primjera gdje vozila prolaze kroz jednosmjerne ulice unatoč znakovima i prometnom režimu koji je na snazi godinama.
Mostar se inače godinama bori s regulacijom prometa. Vozači u ovom gradu skoro da ne znaju što je zeleni val, a pojedini kružni tokovi, umjesto ubrzanja, znaju usporiti promet najčešće jer je i žmigavac u kružnom toku jedna od nepoznanica za mnoge vozače.
Kad je u pitanju područje oko Rondoa, koje je posljednjih dana u žiži javnosti zbog straha da će nova šetnica otežati prometovanje, pogotovo vozilima hitne pomoći, davna je želja gradskih otaca da se to područje posebno regulira.
Tako je još u svibnju 2028. godine objavljeno je kako bi ulice oko mostarskog Rondoa trebale biti ''uskoro jednosmjerne''.
Pisali smo tada kako se ''više od devedeset posto Mostaraca slaže s prijedlogom novog režima prometovanja u ulicama oko kružnog toka Rondo te da je to zaključeno na javnoj raspravi održanoj o ovoj temi''.
Nakon što je prošla javnu raspravu, odluka o novom režimu prometa trebala je biti na jednoj od sjednica Gradskog vijeća.
Nadobudno je tada poručeno kako ''odluka ne sadrži samo promjenu jednosmjernih ulica, tu su i zone parkiranja, prometovanje javnih gradskih autobusa, zone teretnog prometa, prolazak autobusa…''.
Prema tadašnjoj ideji, ''ulica koja vodi od katedrale do Rondoa bila bi jednosmjerna, odnosno njome bi se s magistralne ceste M-17 moglo kretati prema Širokom Brijegu, dok bi Ulica kralja Petra Krešimira bila jednosmjerna do skretanja u Zagrebačku ulicu, a smjer kretanja u Zagrebačkoj bi se preusmjerio, a novom regulacijom dobio bi se ulaz u Zagrebačku ulicu prema Generalnom konzulatu RH i prema Upravi Parkova, čime bi se izbjegle gužve na raskrižjima''.
Mostaru, očito, treba ozbiljnija strategija rješavanja prometovanja ulicama koje su ''poklopljene'' razvojem grada, kojem također nedostaje strategije.
No, čini se, osim toga, nedostaje mu pametnijih znakova ali i njihovih poštivanja.
