Latvija ušla u eurozonu

Latvija, već neko vrijeme vodeća zemlja EU-a po gospodarskom rastu, postala je osamnaesta članica eurozone, što se pripisuje odvažnim reformama latvijske vlade, iako veći dio stanovnika smatra da su reforme postignute na štetu njihovih plaća i radnih mjesta.

Latvija, mala baltička zemlja u kojoj živi nešto više od dva milijuna ljudi, godine 2009. je bila suočena s recesijom, a vlada je potom uvela stroge mjere štednje koje su uključile kresanje plaća, proračuna i velika otpuštanja u državnom sektoru. Latvija je zemlja koja je bila najjače pogođena krizom od svih europskih zemalja u razdoblju 2008.-2010. kada je BDP pao čak 25 posto. No, već u 2011. i 2012. ostvaren je rast od preko pet posto čime se pokazala kao najbrže rastuća ekonomija u Europskoj uniji.

Deset godina nakon ulaska u Europsku uniju i dvadeset i dvije godine nakon uvođenja latsa, nacionalne valute na koju su građani itekako ponosni, Latvija je uvela euro. Za ulazak u eurozonu, Latvija je morala ispuniti kriterije iz Maastrichta - među ostalim proračunski deficit, javni dug i inflaciju - a podaci pokazuju da je u tome bila iznimno dobra.

Iako je zbog svega toga u srpnju dobila zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, ispitivanja javnog mnijenja uporno pokazuju da se tome veseli tek manjina Latvijaca. Prošli mjesec objavljeni su rezultati ispitivanja javnosti po kojima prelazak na euro podupire samo 20 posto građana, dok je potpora u rujnu bila 24 posto. Prema vodećoj tvrtki za ispitivanje javnog mišljenja SKDS-u, uvođenju eura protivi se 58 posto građana, u odnosu na 52 posto iz rujna. Udio onih koji kažu da su neutralni ili neodlučni iznosi 22 posto.