Hoće li gospodarstvenici u BiH elektronički potpis plaćati dva puta?

Čeka li gospodarstvenike novi namet i hoće li već plaćeni elektronički potpis morati plaćati još jednom? Iako u Bosni i Hercegovini djeluju četiri izdavatelja kvalificiranog elektroničkog potpisa, Porezna uprava Federacije priznaje samo dva, zbog čega su svi obveznici koji moraju predati godišnje porezne prijave dovedeni u dilemu – predati dokumente na šalteru ili kupiti novi elektronički potpis.

Umjesto olakšanja - kaos

Digitalna transformacija tako se pretvorila u administrativni kaos. Umjesto elektroničkim putem, građani i gospodarstvenici koji nemaju elektroničke potpise koje priznaje Porezna uprava Federacije bit će prisiljeni godišnje prijave podnositi u papirnatom obliku.

Iako je Uprava za neizravno oporezivanje – UNO do sada izdala više od 22.000 elektroničkih potpisa, oni nisu prihvatljivi za Poreznu upravu Federacije, kao ni potpisi koje izdaje IDDEEA. Prednost je dana BH Pošti i privatnoj tvrtki Halcom d.d. Ljubljana, čime su gospodarstvenici vraćeni u doba šaltera, uz dodatni trošak.

Porezna uprava FBiH i UNO u sporu oko priznavanja potpisa

"Koristim elektronički potpis Uprave za neizravno oporezivanje od 2022. godine i smatram kako bi nametanje obveze nabave drugog potpisa gospodarstvu stvorilo dodatne troškove, znajući da jedan potpis stoji oko 140 konvertibilnih maraka, a postoje tvrtke u kojima više osoba koristi isti potpis", istaknuo je Almedin Kadrić, član Udruge poslodavaca FBiH.

Potpis koji znači milijunski profit doveo je do rata priopćenjima između entitetske Porezne uprave, s jedne strane, i UNO-a te IDDEEA-e, s druge. Iz tih institucija tvrde kako jedino oni posjeduju međunarodnu certifikaciju za izdavanje elektroničkog potpisa u skladu sa zakonom, a u slučaju IDDEEA-e ta je usluga dostupna na više od 30 lokacija diljem Bosne i Hercegovine.

"Mogu već od siječnja koristiti i usluge kvalificiranog elektroničkog potpisa prilikom potpisivanja poreznih obrazaca kod Porezne uprave FBiH", izjavio je ravnatelj IDDEEA-e Almir Badnjević.

Porezna uprava FBiH ostaje pri svom stajalištu

Suprotno tim tvrdnjama, iz Porezne uprave FBiH navode kako nije točno da su svoj informacijski sustav prilagodili BH Pošti i slovenskom Halcomu, a ne državnim ovjeriteljima. Ističu i kako su više puta odgađali primjenu obveznog elektroničkog podnošenja poreznih prijava s elektroničkim potpisom, kako bi svi porezni obveznici imali jednake uvjete.

"Porezna uprava je kontinuirano nastojala uspostaviti integraciju s Upravom za neizravno oporezivanje, imajući u vidu da znatan broj poslovnih subjekata posjeduje kvalificirane elektroničke certifikate koje je izdala Uprava za neizravno oporezivanje. Čak je ponuđeno i tehničko rješenje primjenjivo na servise za integraciju i dopuštenu autorizaciju za korištenje e-usluga Porezne uprave, koje je bilo prihvatljivo za vanjsku tvrtku koja razvija softversko rješenje u UNO-u, no do uspostave suradnje nije došlo", priopćili su iz Porezne uprave FBiH.

Porezna uprava nespremna

Iz UNO-a, čiji elektronički potpis stoji 180 konvertibilnih maraka i vrijedi pet godina, tvrde kako je Porezna uprava nespremna te upozoravaju i na moguće kršenje propisa o zaštiti osobnih podataka od strane BH Pošte i Halcoma, čiji elektronički certifikati sadrže i jedinstveni matični broj korisnika.

"U prethodnim godinama Uprava za neizravno oporezivanje održala je više sastanaka s Poreznom upravom FBiH, uz pisanu i telefonsku korespondenciju. Svaki put je pojašnjeno što je potrebno prilagoditi u informacijskom sustavu kako bi porezni obveznici s kvalificiranim elektroničkim certifikatom UNO-a mogli isti koristiti i kod ove entitetske porezne uprave. Nažalost, do danas PU FBiH nije prilagodila svoj sustav na način kako je to zakonski predviđeno", naveli su iz UNO-a.

"UNO koristi nešto starije tehnologije, ali sam dobio informaciju od ravnateljice IT sektora kako će se usvajanjem proračuna na razini Bosne i Hercegovine stvoriti pretpostavke da i oni uvedu elektronički potpis u takozvanom cloudu, dok ostali to već imaju riješeno", dodao je Kadrić.

Rokovi za podnošenje poreznih prijava počinju teći 5. siječnja, a prilika za dogovor koji bi značio manje troškova i bržu prijavu je u ponedjeljak, kada je zakazan sastanak rukovodstva federalne i državne uprave. Ostaje pitanje slijedi li dogovor i prava e-era ili nova e-afera, prenosi Federalna.