Hidroenergetski objekti u slivu rijeke Neretve su nanijeli i nanose veliku štetu ribljem fondu

HEU Buna je zajedno sa stručnjacima organizirala konferenciju na kojoj je ukazala na prijetnje s kojima će se suočavati endemske vrste riba u Buni, Bunici i Bergavi daljnjom provedbom projekta Gornji horizonti.

Na rijeci Neretvi i njenim pritokama živi 75 vrsta riba, od kojih je 30 autohtonih. Od najveće vrijednosti, no nažalost i najugroženije, je 12 endemskih vrsta riba. Potrebu za očuvanjem i zaštitom endemskih vrsta riba, a osobito u pritokama Buna, Bunica i Bregava je prepoznala međunarodna fondacija Critical Ecosystem Partership Fund (CEPF), koja je omogućila HEU Buna iz Mostara provedbu projekta 'Edukacija javnosti o održivom korištenju voda i zaštiti endemskih riba u dolini Neretve'.

''Izgrađeni hidroenergetski objekti u slivu rijeke Neretve su nanijeli i nanose veliku štetu ribljem fondu. Prije svega brane sprječavaju neophodne migracije riba, te također iste uzrokuju potpunu promjenu staništa. Naglim i velikim promjenama temperatura i razina voda, dodatno se ugrožava opstanak endemskih vrsta riba. Pored već postojećih problema, situacija bi s mogla dodatno i dramatično pogoršati novim hidrotehničkim zahvatima, prije svega izgradnjom projekta Gornji horizonti'', navedeno je nedavno iz Hrvatske Ekološke Udruge Buna.

Elektroprivreda Republike Srpske, kao glavni investitor projekta Gornji horizonti predviđa određene mjere ublažavanja negativnih utjecaja projekta, kao što su sanacija korita rijeke Bregave i kontrolirano upuštanje voda u ponor Ponikva u Dabarskom polju, sve u cilju povećanje minimalnih proticaja Bregave kroz Stolac.

Velika većina ekologa i ekoloških udruga koje djeluju u slivovima Neretve i Trebišnjice smatra da su ovo jako ozbiljni problemi kojima je potrebno ozbiljno pristupiti, te nikako ne bi trebalo ići u investicije bez značajno detaljnijih istraživanja.