Bruto domaći proizvod po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći (SKM), značajno se razlikovao diljem Europe u 2025. godini. Podaci pokazuju goleme razlike u bogatstvu među članicama Europske unije, pri čemu Luksemburg prednjači s indeksom koji je gotovo 3,5 puta veći od onog u Bugarskoj i Grčkoj, koje se nalaze na začelju, piše Euronews.
Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, BDP po stanovniku prema SKM-u kretao se od 68 u Bugarskoj i Grčkoj do 239 u Luksemburgu, uz prosjek EU-a postavljen na indeks 100. To znači da Luksemburg i Irska, koja je odmah iza s indeksom 237, imaju najviši BDP po stanovniku, čak 139 odnosno 137 posto iznad prosjeka Unije. S druge strane, u Bugarskoj i Grčkoj on je 32 posto ispod prosjeka.
Osim ta dva izrazita primjera, visok životni standard bilježe i Nizozemska (134 posto prosjeka EU), Danska (127 posto) i Austrija (117 posto). Iznad prosjeka Unije još su Njemačka i Belgija (obje 115 posto), Švedska i Malta (obje 110 posto) te Finska (101 posto).
Među četiri najveća gospodarstva EU-a, jedino Njemačka ima BDP po stanovniku prema SKM-u iznad prosjeka Unije (115). Francuska je s indeksom 98 blizu prosjeka, a slijedi je Italija s 96. Španjolska je na najnižoj razini među njima, s 92 posto prosjeka EU-a.
Osam država članica bilježi BDP po stanovniku koji je najmanje 20 posto ispod prosjeka EU-a. Hrvatska se nalazi u toj skupini, sa 78 posto prosjeka Unije. Lošije od Hrvatske su Latvija (71 posto), Slovačka (75 posto) i Mađarska (76 posto). Nešto bolje stoje Rumunjska i Estonija (obje 79 posto). Na samom dnu ljestvice su, uz spomenute Bugarsku i Grčku, Poljska i Portugal s 81 posto prosjeka EU-a.
Visoke brojke za Luksemburg i Irsku treba uzeti s rezervom. Eurostat napominje da u Luksemburgu radi velik broj stranih radnika koji doprinose njegovu BDP-u, ali se ne ubrajaju u rezidentno stanovništvo pri izračunu po stanovniku.
U slučaju Irske, iznimno visok BDP po stanovniku djelomično je posljedica prisutnosti velikih multinacionalnih kompanija koje u zemlji drže intelektualno vlasništvo. Ugovorna proizvodnja vezana uz tu imovinu ulazi u BDP, dok se velik dio ostvarenih prihoda vraća krajnjim vlasnicima tvrtki u inozemstvu.
Izražen u eurima i prilagođen za standard kupovne moći, prosječni BDP po stanovniku u EU iznosio je oko 41.600 eura u 2025. godini. Raspon se kretao od 28.300 eura u Bugarskoj do 99.300 eura u Luksemburgu.
Osim Luksemburga i Irske, BDP po stanovniku veći od 50.000 eura imale su Nizozemska (55.600 eura) i Danska (52.800 eura). U Njemačkoj je ta brojka iznosila 47.900 eura, a u Francuskoj 40.700 eura.
Općenito, istočnoeuropske zemlje imaju najniži BDP po stanovniku, dok zapadne i sjeverne članice Unije imaju najviši. Prema Eurostatu, razlike među zemljama proizlaze iz faktora kao što su produktivnost rada i intenzitet zaposlenosti.
U 2025. godini samo je 10 od 27 zemalja EU-a bilo iznad prosjeka, a u njima živi oko 34 posto ukupnog stanovništva. To znači da svaki treći građanin EU-a živi u zemlji u kojoj je BDP po stanovniku iznad prosjeka, što ukazuje na značajne nejednakosti unutar Unije.
Prema podacima za 2024. godinu, zemlje kandidatkinje za članstvo u EU imaju osjetno niži BDP po stanovniku. On iznosi tek 35 posto prosjeka EU-a u Bosni i Hercegovini, 42 posto u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, 52 posto u Srbiji, 53 posto u Crnoj Gori te 72 posto u Turskoj.
Ujedinjeno Kraljevstvo je s 99 posto blizu prosjeka EU-a, dok zemlje EFTA-e bilježe znatno više vrijednosti: Norveška (160 posto), Švicarska (151 posto) i Island (131 posto). Ipak, valja napomenuti da je stvarna individualna potrošnja po stanovniku bolji pokazatelj materijalnog blagostanja kućanstava, a razlike su prema tom mjerilu manje izražene.