Europa u borbi za očuvanje klime: Članice EU moraju smanjiti emisiju stakleničkih plinova

Europska komisija predložit će u srijedu državama članicama da smanje emisiju stakleničkih plinova za najvjerojatnije 40 posto do 2030. u odnosu na nivo iz 1990., te da na 27 posto povećaju udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na europskom nivou, prenose europski mediji.

Europska unija priprema reviziju dugoročnih ciljeva za borbu protiv klimatskih promjena koji bi trebali uvažiti stajališta industrije i promijenjene ekonomske uvjete. Postojeći ciljevi, usvojeni 2008., vrijede do 2020., a predviđaju smanjenje emisije CO2 za 20 posto u odnosu na 1990., 20-postotni udio obnovljivih izvora energije i 20 posto veću energetsku učinkovitost.

Novi ciljevi do 2030. bit će jednostavniji, manje ambiciozni i realniji iako glavni cilj zahtijeva stanovite napore. Smanjenje emisije CO2 za 40 posto do 2030. i dalje je veće nego u drugim industrijaliziranim regijama. EU je do kraja 2012. već smanjio emisiju CO2 za 18 posto, a do 2050. obećao je smanjenje od najmanje 80 posto.

Povećanje udjela obnovljive energije na 27 posto do 2030. odnosi se na cijelu Europsku uniju i ne predviđaju se posebne obveze za države članice.

Komisija ne predviđa novi cilj za energetsku učinkovitost, što se odnosi na sve od izolacije zgrada do smanjenja potrošnje goriva u prometu. Objašnjava da je to zato što države članice jako zaostaju u ostvarenju postojećih ciljeva na tom području, te da prije mogućeg određivanja novih ciljeva mora provesti reviziju postojećeg stanja.

Novi prijedlozi potaknuli su raspravu o tome koliko te europske politike utiču na konkurentnost europske industrije. Lakshmi Mittal, predsjednik ArcelorMittala, vodeće svjetske kompanije u proizvodnji čelika, pozvao je EU da smanji golem jaz u troškovima za energiju između Europe i njezinih glavnih svjetskih partnera, što ugrožava konkurentnost europske industrije.

Po novim podacima Europske komisije, cijena električne energije za industriju u EU-u više je nego dvostruko veća nego u SAD-u i 20 posto veća nego u Kini. Cijene plina za industriju tri do četiri puta su veće u EU-u nego u SAD-u i Rusiji i 12 posto veće nego u Kini.

Komisija objašnjava da za to postoji čitav niz razloga na koje EU ne može uvijek utjecati. Među njima su subvencije u nekim državama proizvođačima i revolucija iskorištavanja plina iz škriljevca u SAD-u. Očekuje, međutim, da će se nakon 2020. troškovi stabilizirati, te tada početi polako smanjivati kako obnovljivi izvori energije budu zamjenjivali fosilna goriva, prenosi Financial Times.

Čelnici EU-a trebali bi podržati Komisijine prijedloge na summitu u lipnju, nakon što ih razmotre na summitu u ožujku, a prijedlog zakona očekuje se početkom iduće godine, prenosi Hina.