Domaće voće propada, građani piju štetne sokove

Bosna i Hercegovina kroz zakonsku regulativu, konkretno Pravilnik o voćnim sokovima, voćnim nektarima i sličnim proizvodima, te Pravilnik o osvježavajućim bezalkoholnim pićima i sličnim proizvodima, forsira proizvodnju osvježavajućih bezalkoholnih pića koja se prave od uvezenih sirovina.

Primjer obmane

Osnovni i jedini sadržaj takvih tvari čine vještačke boje i umjetne arome. S druge strane, domaće voće rađa i propada u izobilju.

Tvrdi to Hakija Porobić, stručnjak iz oblasti proizvodnje i prerade prehrambenih proizvoda te predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo. Govoreći o prevarama koje se provode nad potrošačima s kojekakvim sokovima iz "garažne proizvodnje", koji su preplavili bh. tržište, Porobić kaže da su oni ukusni, ali da su štetni za zdravlje.

Govoreći, na primjer, o ledenim čajevima, kaže da se njihov sadržaj, osim vode, svodi samo na šećer, vještačku boju i umjetnu aromu, koji su u veoma velikom postotku uzroci pretilosti.

''Jedan od prvih upečatljivih primjera obmane potrošača putem ovih pravilnika sadržan je u njihovom službenom nazivu, a to je pojava novog termina za neki izmišljeni proizvod, odnosno za neku nepostojeću prirodnu sirovinu - "voćni nektar". Znanstveno poznata činjenica je da voćni nektar kao sastavni dio plodova bilo koje vrste voća uopće ne postoji'', objašnjava Porobić.

Laži u reklamama

Drugi flagrantan primjer obmane potrošača putem ovih pravilnika, dodaje on, jeste i formulacija "slični proizvodi". Kaže da su ovako površne, konfuzne, nedorečene i nejasne formulacije naziva tako značajnih akata nedopustive i njihova isključiva namjena u primjeni je obmana potrošača.

''Stupanjem na snagu ovakvih pravilnika zadani su teški udarci u leđa jednoj perspektivnoj poljoprivrednoj grani kao što je naše voćarstvo i prerađivačko-proizvodna industrija voća u voćne sokove'', kaže Porobić, koji potrošačima poručuje da ne trebaju slijepo vjerovati reklamama i deklaracijama na sokovima koje govore o 50 i 100-postotnom udjelu voća.