Do 2020. povećati udio obnovljivih izvora energije s postojećih 20 na 35 posto

Najnovije izdanje časopisa o globalnim energetskim pitanjima (Global Energy Affairs), kojega izdaje američka neprofitna organizacija Global Energy Initiative, iz New Yorka, donosi pregled svjetskih energetskih pitanja u prošloj godini, kojega potpisuje istaknuti profesor emeritus na Sveučilištu u Manitobi/Kanada Vaclav Smil, inače član Kraljevske akademije znanosti Kanade.

On ističe kako je SAD i lani ostala najvećim svjetskim proizvođačem ugljikovodika, dok ih je Kina izgurala s mjesta najvećega svjetskog uvoznika sirove nafte, piše Aluminij.ba.

''Kina istodobno povećava uvoz ukapljenoga plina, ne bi li smanjila potrošnju ugljena, zbog kojega joj sva glavna industrijska područja trpe nevjerojatno visoke razine onečišćenja zraka. Japan je, zbog zatvaranja svojih nuklearnih elektrana, primoran uvoziti više fosilnih goriva, čime stvara gubitke i povisuje zagađenje okoliša pa je izgledno kako zabrana rada nuklearki u toj zemlji ne će ostati trajno na snazi. Njemačka, pak, kao vodeća europska gospodarska sila, ustrajava na uvođenju obnovljivih izvora energije, a premda im sva kućanstva zbog toga trpe porast cijena struje, država je maksimalno zaštitila velike tvrtke, izuzevši ih od tih poskupljenja, kako bi zadržala njihovu konkurentnost i tako zaštitila državno gospodarstvo'', piše Smil.

Claudia Kemfert, predstojnica Odjela energetike, prometa i zaštite okoliša pri njemačkomu Institutu za ekonomska istraživanja u Berlinu, u tekstu naziva Je li Njemačka uzor za energetsku tranziciju?, kojega objavljuje isti časopis, ističe kako će Njemačka do 2022. godine pogasiti sve nuklearne elektrane.

''Državni je plan, do 2020. povećati udio obnovljivih izvora energije s postojećih 20 na 35 posto, istodobno značajno poboljšati energetsku učinkovitost i smanjiti ispuštanja stakleničkih plinova za 40 posto, što je na tragu odredbi Europske unije. Mapa puta EU-a od svih zemalja članica Europske unije traži, do 2050. godine, povećati udio obnovljivih izvora energije na 80 posto i smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova za 80 do čak 95 posto. Njemačka, na tomu tragu, daje snažne poticaje u ovomu sveobuhvatnom projektu preustroja svojega elektroenergetskog sektora i maksimalno smanjuje rizike ulagačima.

Premda im trebaju značajna ulaganja, njemačko je gospodarstvo u boljemu položaju od bilo kojega drugog za izvlačenje krajnje dobiti od elektroenergetskoga preustroja, iskoraka u obnovljive izvore energije, izgradnje novih elektrana, poboljšanja energetske učinkovitosti i održivoga urbanoga razvitka i pokretljivosti. Predviđa se kako će joj taj preustroj osigurati višu dodanu vrijednost stotine tisuća novih djelatnih mjesta te puno više gospodarskih mogućnosti nego rizika'', zaključuje Kemfert.