Dijaspora poslala više od 511 milijuna KM

U BiH je iz inozemstva u prva tri mjeseca 2016. godine u osobnim transferima odnosno doznakama uplaćeno 511,32 milijuna KM. Potvrđeno je ovo "Nezavisnim" iz Središnje banke BiH, a ono što je posebno zanimljivo je da je ovaj iznos viši u odnosu na prve kvartale u prethodne dvije godine, jer je u istom razdoblju 2014. primljen 485,01 milijun KM, odnosno 502,82 milijuna maraka prošle godine.

Na godišnjem nivou ovi iznosi mjere se milijardama, pa je prema istom izvoru u 2014. godini osobnim transferima u BiH ušlo 2.310,69 milijuna maraka, odnosno 2.367,13 miliona maraka prošle godine.

Ne zna se tko šalje novac

Iako, kako navode u Središnjoj banci BiH, primaju osobne transfere iz inozemstva, oni nemaju precizne podatke o tome tko šalje novac i jesu li to sve bh. građani, odnosno naša dijaspora.

Činjenica je, međutim, da je od 1998. do 2015. godine u BiH samo u doznakama uplaćeno oko 35 milijardi KM.

Primjera radi, 2010. godine se posredstvom bankarskih računa, ali i neformalnim kanalima, iz dijaspore slila oko 3,41 milijarda KM, što je za 180 milijuna KM više u odnosu na godinu ranije ili 14 posto BDP-a zemlje.

Analize na makroekonomskom planu govore o tome da je riječ o sredstvima koja su duplo viša od prosjeka zemalja jugoistočne Europe i predstavljaju ključni pokretač potrošnje, odnosno značajno utiču na platežnu moć stanovnika u BiH koji u velikoj mjeri zavise od novca iz inozemstva. Mesud Mulaomerović, bivši predsjednik Saveza Banjalučana u Švedskoj, pri Svjetskom savezu dijaspore, kaže za "Nezavisne" da je u ovoj zemlji, prema podacima iz 1996. godine, koji su i dalje najmjerodavniji koje imaju, bilo 65.000 bh. građana, a od toga 12.485 Banjalučana.

"Danas su to i visokoobrazovani, radno sposobni ljudi, veoma uspješni i spremni na ulaganje u BiH, što je dugoročno gledano jedan veliki resurs", napomenuo je Mulaomerović. S predstavnicima Skupštine grada Banja Luka, dodaje on, razgovarano je o mogućnostima koje postoje, ukoliko se ovaj dio stanovništva prepozna kao resurs.

Priliv doznaka smanjuje produktivnost

"Obećanje smo dobili da će se raditi na tome. Ubrzo slijedi pokretanje industrijskih grana, proizvodnje i izvoza, ako se dozvole za rad budu mogle dobiti po jednostavnijem i bržem postupku", naglasio je. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nema podataka o povratku iz iseljeništva, ali se pozivaju na rezultate istraživanja, prema kojem više od polovine bh. državljana ima namjeru da se vrati. "Iz iskustva u radu s iseljeništvom možemo potvrditi snažan interes da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH. U institucijama u BiH iseljeništvo se smatra jednim od najvažnijih financijskih i ljudskih resursa za razvoj BiH", kažu u ovom ministarstvu.

Skoro 20 milijuna uglavnom mladih i obrazovanih iz istočne Europe napustilo je svoje zemlje u prethodnih 25 godina, podaci su MMF-a, koji u analizi ocjenjuje da su potrebne bolje institucije i ekonomske politike u zemljama porijekla, ali i liberalizacija režima za imigraciju u zemljama koje oskudijevaju visokoobrazovanim radnicima, posebno ljekarima, arhitektima i inženjerima.

"Emigranti su, ipak, najčešće bolje situirani od obitelji u zemljama iz kojih dolaze. Veliki priliv doznaka podržao je potrošnju, ali je također doveo do porasta tečajnih stopa, što je gospodarstva učinilo manje konkurentnim, a smanjena je i produktivnost. Novac koji se šalje nazad rođacima doveo je do rasta plaća brže od produktivnosti, što je izazvalo eroziju povrata na investicije i slabljenje motivacije za ulaganje u zemlje porijekla, te smanjenu motiviranost za rad", piše u izvještaju MMF-a.