Cijene nafte pale i u prvom tjednu kolovoza, ali gorivo ne pojeftinjuje
Na svjetskim tržištima cijene nafte prošlog tjedna su pale, nastavljajući silazni trend započet u srpnju, zbog povećane proizvodnje najvećih svjetskih proizvođača i mogućeg slabljenja potražnje zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošlog tjedna pala 1,5 posto, na 73,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 68,50 dolara.
U prvom tjednu kolovoza cijene su nafte dodatno pale, nakon što je u srpnju barel na londonskom tržištu pojeftinio za 6, a na američkom za 7 posto, što predstavlja najveći mjesečni pad cijena od srpnja 2016. godine.
Pritiske na pad cijena izazivaju najnovija izvješća o povećanoj naftnoj proizvodnji. Rusija ju je u srpnju povećala za 150.000 barela dnevno u odnosu na mjesec ranije, na 11,21 milijun barela, pokazali su podaci ruskog ministarstva energetike.
Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik, nedavno je takođe podigla proizvodnju, na oko 11 milijuna barela dnevno, a na sličnim je razinama i američka proizvodnja.
Saudijska Arabija, Rusija, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati povećali su proizvodnju kako bi nadoknadili očekivane manjkove iranske sirove nafte nakon što planirane američke sankcije kasnije ove godine stupe na snagu, javljaju Nezavisne novine.
Kompletan prekid iranskih isporuka ne čini se vjerojatnim, s obzirom na vijesti da je Kina, najveći klijent Irana, odbila zahtjev SAD-a da sreže uvoz iz te članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).
Unipec, trgovački odjel kineske naftne kompanije Sinopec, ujedno je privremeno obustavio kupovinu američke nafte zbog eskalacije trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine.
Uz to, Peking je u petak objavio listu više od 5.200 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara, među kojima je i ukapljeni prirodni plin (LNG), na koje kani uvesti carine od 5 do 25 posto.
To je bio odgovor Kine na poruke Washingtona polovicom tjedna da planira uvođenje 25-postotnih, a ne 10-postotnih carina, kako je prijetio prije, na uvoz kineskih proizvoda vrijednih 200 milijardi dolara.
