Godine 2008., kada je cijeli svijet tonuo u duboku financijsku krizu u Japanu je stvorena nova virtualna valuta - bitcoin. Zbog sve većeg nepovjerenja u euro i dolar bitcoin je ove godine doživo nevjerojatnu ekspanziju rasta - stigao je i u Hrvatsku.
Bitcoin je isključen iz financijskog sustava - ne izdaje je niti jedna središnja banka, nije pod ingerencijom monternih vlasti, i nema nikakvih posrednika, banaka.
U virtalanom svijetu zakon su brojevi pa tako je i bitcoin kreiran kao kompleksni algoritam koji je pohranjen na računalu. Može ga se kupovati u virtualnim mjenjačnicama ili jednostavno stvoriti za što su potrebni program i snažno računalo. Proces stvaranja bitcoina zove se 'rudarenje' - kao nagradu za obradu postojećih bitcoin transakcija i njihovo verificiranje dobijete određenu sumu bitcoina.
Algoritamski model predviđa da u ponudi nikada neće biti više od 21 milijun bitcoina. Trenuto ih svijetom cirkulira 12 milijuna, a virtualni novac postaje sve teže i teže kreirati. 'Iskopati' zadnji bitcoin značilo bi postići brzinu svjetlosti i za svako dalje ubrzanje, odnosno kopanje, treba uložiti eksponecijalno više energije.
Kao svaka valuta, i bitcoin ima svojih nedostataka. Riječ je prije svega o velikoj oscilaciji njegove vrijednosti. Donedavno se prodavao za 1.200 dolara, a danas za 760.
Hrvatska narodna banka bitcoin ne priznaje legalnim sredstvom plaćanja baš kao ni većina centralnih banaka u svijetu. Ipak bitcoin je stigao i u Hrvatsku. Kao sredstvo plaćanja prihvaća ga dubrovačka iznamljivačica apartmana Lucija Neal, koja zimi živi u Engleskoj.
Ipak, bitcoin ima svoju vrijednost. Dobro to zna Britanac James Howells, donedavni bitcoin-miljunaš. Bacajući smeće, slučajno je bacio i hard disk, na kojemu je bilo više od sedam milijuna dolara vrijedne digitalne valute.