Porast maloprodajnih cijena doveo je do smanjenja potrošnje cigareta u Bosni i Hercegovini, da bi u prošloj godini došlo do dramatičnog pada potrošnje od čak 20,6 posto.
U odnosu na 2008., oporezovana potrošnja cigareta je pala za nevjerojatnih 41 posto, navodi se u analizi Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Prve dvije godine od uvođenja posebne trošarine pad potrošnje cigareta, mjeren brojem izdanih markica za trošarine, smanjivao se po stopi od 4,5 posto godišnje, a lani kulminirao drastičnim padom od 20,6 posto.
Ekonomisti navode da rast maloprodajnih cijena u sljedeće tri godine više nije bio dovoljan da kompenzira snažan pad potrošnje cigareta.
Tako je u 2012., iako su maloprodajne cijene cigareta u prosjeku povećane za 15 posto, tržište cigareta poraslo za samo 1,1 posto.
Dramatičan pad potrošnje cigareta u 2013. je prvi put doveo i do smanjenja vrijednosti tržišta cigareta za čak 11 posto u odnosu na 2012., odnosno ispod razine iz 2010.godine.
Stanje na regularnom tržištu cigareta najbolje ilustrira udio cijene prije oporezivanja, koja sadrži cijenu koštanja (troškove) i maržu/dobit kompanija koje se bave ovim biznisom.
Tako je bruto zarada duhanskih kompanija od 2008. smanjena za 50 posto ili za 200 milijuna KM.
Uvoz i promet ostalih duhanskih prerađevina, pogotovo rezanog duhana, je do prije tri godine bio zanemariv u odnosu na promet cigareta.
Međutim, u 2012. uvoz duhana za maloprodaju je povećan šest i po puta u odnosu na 2011.
Trend snažnog povećanja uvoza duhana je nastavljen i u 2013., kada je uvoz duhana iz 2012. udvostručen.
Navedeni trendovi se mogu ilustrirati i brojem izdanih markica za trošarine na ostale duhanske prerađevine u 2013.
U odnosu na 2012. izdano je 282 posto više markica za trošarine, s tim da je povećanje kod domaćih duhanskih prerađevina čak 589 posto, a uvoznih 189 posto.
Ekonomisti UNOBiH su naveli da je u odnosu na 2012. promijenjena i struktura duhanskih prerađevina u korist domaćih duhanskih prerađevina.
Udio domaćih duhanskih prerađevina, mjereno brojem markica, je porastao sa 22,3 posto na 40,3 posto, dok je udio u tržišnoj vrijednosti ostalih duhanskih prerađevina povećan s 25,9 posto na 54,4 posto.
S obzirom na značajan pad uvoza neprerađenog duhana u 2013. navedeni trendovi ukazuju na zaokret domaće duhanske industrije prema proizvodnji rezanog duhana za maloprodaju, koji, u konačnici, donosi nižu dodanu vrijednost i manju dobit.