Bevanda: Zračna luka Mostar mora biti u cijelosti osposobljena

U sklopu Mostarskog sajma, danas je upriličen okrugli stol na temu "Gospodarski plan razvoja: vizija, strateški prioriteti i provedbene mjere", u organizaciji Političke akademije (PA) HDZ-a BiH.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, otvarajući rad okruglog stola, izrazio je nadu kako će se kroz rasprave na okruglom stolu doći do jednog dokumenta koji može biti dobar okvir, a svakako dio programa HDZ-a BiH kada su u pitanju predstojeći Opći izbori u BiH.

Ravnateljica Političke akademije Lidija Bradara kazala je kako se gospodarstvo u BiH još uvijek nalazi u tranzicijskom procesu, od socijalističkog načina gospodarenja prema otvorenom tržišnom gospodarstvu.

''Taj proces sam po sebi donosi određene poteškoće. Politički sustav i gospodarstvo su u otvorenoj interakciji. Ako znamo probleme političkog pravnog sustava i ustrojstvo BiH, jasno je kako će se to odražavati na gospodarstvo u našoj zemlji. Time se matrica problema gospodarskog stanja u BiH dodatno usložnjava. Spomenuta strategija predstavlja temeljni gospodarski plan, prikazan kao put u kojem će se doći u željeno stanje'', istaknula je Bradara.

Bevanda: Vratiti Zračnu luku Mostar u prijeratno stanje

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, obraćajući se nazočnima na okruglom stolu, kazao je kako se prečesto raspravlja o mnogobrojnim potencijalima u BiH, ali nikako da ih stavimo u puni pogon“.

''Trebamo se usredotočiti na grane gospodarstva u kojima imamo komparativnu prednost u odnosu na razvijene industrije u svijetu, i polako se odmicati od onih grana u kojima vladaju veliki razvijeni sustavi'', poručio je Bevanda, dodavši komparativna prednost BiH mora ustanoviti isključivo stručnom analizom domaćeg tržišta tj. ponudom, i svjetskog tržišta, tj. potražnjom.

''Ove grane koje obuhvaćaju, između ostalog, turizam, primarnu i sekundarnu proizvodnju u drvnoj, metalnoj, i poljoprivrednoj industriji moraju bit lučonoše gospodarskog rasta koje će svojim razvojem doprinijeti sazrijevanju manjih grana izravno oslonjenih na njih'', istaknuo je Bevanda.

Kazao je kako prometna infrastruktura mora prvenstveno biti riješena na odgovarajući način, od izgradnje međunarodnih putnih pravaca poput koridora 5C i Jadransko-jonske autoceste, pa sve do mreže magistralnih i lokalnih putova.

Bevanda je naveo kako Zračna luka Mostar mora biti u cijelosti osposobljena kako bi zadovoljila potencijalne potrebe za putnički, turistički i poslovni promet, a i u konačnici vratila položaj koji je imala u prijeratnom razdoblju, a to je alternativno sletište za Sarajevo.

''Stalni dijalog između vlasti i stručnih organizacija poput gospodarskih komora i drugih gospodarskih asocijacija, pa i okruglih stolova i skupova poput ovog, mora se odvijati kako bi se dogovarale mjere koje će stvoriti primamljivo okruženje za nove investicije i proširenje postojećih'', poručio je Bevanda.

Miloš: Imamo puno planova

Predsjednik Gospodarske komore Grada Mostara Dalibor Miloš kazao je kako se o gospodarstvu jako puno priča, očigledno iz razloga što negdje stvari ne funkcioniraju.

''Imamo puno planova i puni ljudi zaposlenih za provedbu tih planova. Također rezultate imamo, ali ne onoliko koliko bi smo mi željeli'', kazao je Miloš., dodavši kako je bitan suživot između politike i gospodarstva.

''Politika mora biti servis gospodarstvu s jedne strane, a s druge strane mora biti kontrolor gospodarstvu. Bez napretka u gospodarstvu ni politika ne može opstati'', kazao je Miloš.

Gadžić: Znanje ključno za nove poslovne prilike

Direktor filijale Raiffeisen banke d.d. Mostar Mario Gadžić kazao je kako je najveći problem danas u BiH kako teoriju provesti u praksu.

''Gospodarski plan razvoja predstavlja ukazivanje na ključne faktore bitne za buduću gospodarski razvoj BiH, te dosadašnje propuste u implementaciji svih prethodnih strategija koje su rađene na ovu temu, a koje su bile usvojene kao ključni dokumenti'', istaknuo je Gadžić.

''Vizija razvoja bilo koje regije, bilo koje države je razvijeno gospodarstvo utemeljeno na društvu znanja, odnosno na razvijenim na ljudskim potencijalima, očuvanim prirodnim ljepotama i kulturnim naslijeđem, izgrađenim institucionalnim okvirom za privlačenje domaćih i stranih ulaganja, provedenim mjerama potpore poduzetništvu te izgrađenim okružjem poželjnim za život i posjete turista iz cijelog svijeta'', kazao je Gadžić.

Po njegovim riječima, ulaganje u znanje i primjena stečenog znanja izrodit će povećanjem novih vještina, što će potaknuti stvaranje inovativnog okruženja i novih poslovnih prilika.

''Kombinacija sustava vrijednosti u kojem primijenjeno znanje biva nagrađeno orijentirano na potporu stvaranja novih vrijednosti rezultirat će povećanjem gospodarskih aktivnosti, a to će biti pokretač razvoja bilo koje regije'', kazao je Gadžić, dodavši kako bitna smjernica gospodarskoj plana jeste da malo i srednje poduzetništvo čini najznačajniji segment gospodarstva ili jednog cjelovitog i jedinstvenog ekonomskog prostora.

Po Gadžićevim riječima, u razvijenim ekonomijama najveći je broj zaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu, a kod nas je suprotno.

''Najveći broj zaposlenih je u javnom sektoru, te sektoru usluga i trgovine, a proizvodna djelatnost je marginalizirana. Marginalizirana je zato što je proizvodna djelatnost dugotrajan proces i dohodovnu vrijednost donosi u nekom kontinuirano srednjem dužem roku'', kazao je Gadžić.