Speleolozi upozoravaju: Studija o vjetrenjačama bez stručnjaka ''promašila'' rijeku!
'''Studija' utjecaja na okoliš vjetroelektrane Gradina je blago rečeno 'uvreda' za sve nas koji godinama istražujemo ovo područje'', objavilo je Speleološko društvo Mijatovi dvori iz Tomislavgrada.
Objavili su osvrt, koji se kako su rekli, odnosi isključivo na komentiranje i usporedbu studije sa stanjem na terenu sa posebnim naglaskom na speleološke objekte.
Loša i površna studija
''Nismo povezani sa političkim strankama, a naša jedina politika je kao što nam u Statutu piše – očuvanje okoliša. Nije nam cilj nikoga javno osuđivati i vrijeđati po bilo kakvoj osnovi. Stručna studija utjecaja na okoliš bi prije svega trebala biti detaljan dokument kojim se procjenjuje neki zahvat koji može utjecati na okoliš, tj. to je studija koja detaljno opisuje trenutno stanje na terenu i uspoređuje to stanje sa mogućim posljedicama nakon završetka projekta'', navodi se u priopćenju.
Dodaju kako se studijom predlažu mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnih posljedica te da joj glavni cilj treba biti zaštita okoliša, ljudi i prostora od mogućih negativnih utjecaja, a nikako stavljanje razvoj nekog projekta na prvo mjesto, pa tek onda sve ostalo, između ostalog i očuvanje okoliša.
Naglašavaju kako je ''ova studija loša i površna, bez prave i konkretne literature'', te da se postavlja pitanje jesu li i koliko autori studije proveli vremena na terenskom istraživanju.
''Kako je moguće da studiju utjecaja na okoliš izrađuju struke ljudi od kojih nitko nema završen studij koji je povezan s bilo kakvim oblikom zaštite okoliša (Ekologija, Geologija, Geomorfologija, Geografija…)'', navode i upozoravaju kako bi stručna studija trebala imati detaljnije opisano koja vrsta i jačina pojedine vjetroturbine ide na koju lokaciju, pogotovo u ovom slučaju jer se radi o različitim visinama stupova koji bi svakako imali različit utjecaj na pojedinu lokaciju.
Kardinalna greška
''Nigdje, ali baš nigdje u tekstu studije ne spominje se Grabovička planina, već autor sve stavlja pod Midena. Kardinalna greška, jer se radi o dvije različite planine koje su u istom lancu, ali se ipak radi o različitim planinama. Također, autor navodi da se projektni prostor nalazi na zaravni planine Midene na nadmorskoj visini od 1010 do 1070 mnv. Tu se zapravo radi o zaravni Grabovičke planine. S obzirom da se stup VT23 nalazi tek nekoliko metara od najvišeg vrh Midene (Sinjal) koji je visok 1224m, navedeni projektni prostor je krivo opisan, te se nalazi na puno većim nadmorskim visinama. Iako je u tehničkom opisu navedeno da se radi o 17 vjetroturbina, njihovi redni brojevi su od 1 do 35. Unošenjem na kartu koordinata vjetroturbina primijetili smo veliki razmak između lokacija vjetroturbina, puno veći nego što je u slučaju VE Mesihovina. Uvidom u podatke zemljišta s Geoportala može se vidjeti da se između svih lokacija vjetroturbina iz studije nalazi još jedna ili više dodatnih lokacija (čestica) za vjetroturbine koje nisu navedene u spomenutoj studiji. Što može značiti samo jedno – priprema se 'podloga' za 35 vjetroturbina, jer kad bi se 17 postavilo sad, moglo bi se i dodatnih 18 naknadno, između njih'', navode duvanjski speleolozi.
Upozoravaju kako je u studiji navedeno da bi se dodatno izgradilo skoro 10km novih pristupnih i servisnih cesta, ali da nigdje nije navedeno i prikazano koje su trase tih cesta.
Zanemareni fenomeni
''Kod utjecaja na krajobraz spominje se da je već izmijenjen izgradnjom VE Mesihovina, te je tako to planinsko područje obilježeno energetskom infrastrukturom. Tu rečenica staje. A zapravo bi tek tu trebalo početi prava stručna analiza. Ovo je primjer klasičnog razmišljanja osobe kojoj je projekt na prvom mjestu, a okoliš negdje iza. Krajobraz Grabovičke planine je jako vrijedno područje s brojnim poznatim prirodnim fenomenima koje je autor trebao barem jednom spomenuti ili navesti, ali se on ipak vodi pričom potpune prenamjene za energetsku infrastrukturu. U opisivanju geoloških karakteristika navodi se da se na predmetnom lokalitetu ne nalaze značajni krški oblici. Dalje u tekstu se navode brojne krške pojave. Valjda bi uz brojne krške pojave trebali biti i neki od značajnih krških oblika. U svakom slučaju, autor osim špilje Dahne ne spominje nijedan drugi speleološki objekt, te je tako zanemario prirodne fenomene područja Grabovičke planine i Midene. Potpuno je zanemaren podzemni sustav ponora rijeke Šujice, a činjenica je da bi se vjetroturbine gradile 'iznad njega''', stoji u priopćenju.
Ističe se kako se na tom području nalazi i 112 drugih istraženih speleoloških objekata, a još više od 50 ih tek treba istražiti.
''Nigdje u studiji se ne spominju urušne vrtače (Veliki i Mali Samograd, Arnautovac) koje su glavna obilježja ovog prostora. Također, na cijelom području Grabovice i Midene nalazi se 8500 raznih vrtača. Sve u svemu geologija, geomorfologija, hidrogeologija nedovoljno su i površno opisane. Istina je da na ovom području ne postoje pojedinačne zaštićene prirodne vrijednosti, međutim one su brojne, te se nadamo da će u budućnosti biti pod jednim oblikom zaštite. Neke od njih su: Ponor Kovači, Izvor Ričine, Veliki Samograd, Arnautovac i Mali Samograd, Dahna, Veliki Gradac – Golubinka… Osim VT 7 za koju se spominje da se nalazi u blizini podzemnih kanala Dahne koji su potencijalno ugroženi, te da je potrebna dodatna građevinska procjena, ostali značajni speleološki objekti koji se nalaze u neposrednoj blizini drugih vjetroturbina se ne spominju'', navodi se.
Podzemni sustav
Speleolozi ističu kako se VT20 nalazi u blizini jame Vršaji koja je duboka 122 metra, VT18 se nalazi u blizini jame Liburnija koja je duboka 41 metar te da se VT 16 nalazi u neposrednoj blizini jame Matunuše koja je duboka 43 metra.
''Svaka od njih je geološki i biološki jako vrijedna, a jedna od njih je i veliko stanište divljeg goluba. Poseban slučaj je sa VT 18 i VT16 koje se nalaze u blizini pružanja podzemnih kanala Ponora u Kovačima. Eventualno urušavanje u podzemnih kanalima prilikom kopanja ili miniranja dovelo bi do velikih posljedica na cjelokupni podzemni sustav voda. Stoga je potrebna dodatna građevinska procjena. Velika je zabrinutost zbog VT 23 koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 50 metara od najvišeg vrha Midene (Sinjal 1224m), što može značiti snižavanje terena i trajno uništavanje jednog od glavnih obilježja planine – najvišeg vrha'', naveli su u analizi i dodali kako su to samo neke od primjedbi na Studiju utjecaja na okoliš VE Gradina te da će detaljnije primjedbe biti poslane na uvid u Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
''Velika je stvar i poštovanje što se želi ulagati i investirati u našu općinu. Međutim, ulaganja u kojima se ne poštuju glavna načela očuvanja okoliša, te se ugrožavaju najvrjedniji fenomeni naše općine bez ikakvog pravog i stručnog objašnjenja – nikada nećemo podržati. Uvjereni smo da bez prave i stručne studije, a ova to nije, ostat će trajne posljedice za Grabovicu i Midenu. Ne možemo ostati ravnodušni, jer Grabovica i Midena su naše glavne oaze za speleološka i mnoga druga znanstvena istraživanja. Opisivanjem svih njezinih značajki na 5 stranica A4 papira ponižavaju se sva naša istraživanja, brojne znanstvene ekspedicije i na kraju krajeva naših 25 godina postojanja. Jedini projekt koji ćemo podržati i koji ovo područje zaslužuje bit će Geopark Grabovica!'', navodi se u reagiranju Speleološkog društva Mijatovi dvori iz Tomislavgrada.
Promašena cijela rijeka!
Upozoravaju i na, kako navode, ''biser'' iz studije u kojoj se vidi kako oni koji su je pisali ne znaju koju bi rijeku trebalo zaštititi. Tako se u studiji navodi da je Buško jezero nastalo pregrađivanjem rijeke Cetine. No, radi se o rijeci Ričina.
''Iako zvuči kao prvoaprilska šala, to je ipak samo jedno od senzacionalnih otkrića (čitaj: "bisera") "fenomenalne" Studije utjecaja na okoliš VE Gradina. Možda nije korištena literatura, nego su pogađali koja je rijeka u pitanju....i nisu pogodili. Vjerojatno su isto tako pogađali kakav će utjecaj na okoliš imati VE Gradina pa su potpisali da neće biti ništa negativno...ni to neće pogoditi'', navode iz Speleološkog društva.
