BiH planira izgraditi gotovo 3.000 MW solarnih elektrana i vjetroelektrana

Bosna i Hercegovina nema mnogo komparativnih prednosti u odnosu na regiju, ali energetika – posebno obnovljivi izvori i nalazišta metala – svakako je jedna od njih, piše Večernji list.

Komparativna prednost

BiH raspolaže s oko 30 posto većim godišnjim intenzitetom sunčeva zračenja od prosjeka većine europskih zemalja, primjerice Njemačke i Poljske, s prosječno 2.000 sunčanih sati godišnje, dok u Hercegovini taj broj doseže i do 2.400 sati te oko 1.500 kWh/m² godišnje.

Procjene pokazuju da fotonaponski energetski potencijal iznosi 70,5 × 10⁶ GWh ozračene energije godišnje – podatak koji je ključan za planiranje budućih projekata, prenosi Večernji list.

900 MW velikih solarnih elektrana

Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NEKP) BiH, do kraja desetljeća cilj je izgradnja 900 MW velikih solarnih elektrana, 92 MW industrijskih solarnih sustava i 500 MW manjih sustava (prosumeri).

Međutim, realizacija kasni zbog visokih početnih troškova te činjenice da BiH do sada provodi tek oko polovicu potrebnih EU regulativa u području obnovljivih izvora energije.

U drugom desetljeću 21. stoljeća proizvodnja struje u BiH i dalje se oslanja na ugljen (oko 60%), dok hidroelektrane daju oko 35%, a vjetroelektrane svega 2%. Prema podacima Neovisnog operatora sustava BiH, vjetroelektrane su prošle godine proizvele 357 GWh. Stručnjaci procjenjuju realni vjetropotencijal na oko 2.000 MW, od čega je iskorišteno manje od 7 posto (BHK CIGRE).

U naredne 3–4 godine očekuje se priključenje oko 700 MW novih vjetroelektrana (oko 2 TWh godišnje) te oko 1.500 MW solarnih kapaciteta (oko 2,1 TWh godišnje), većinom kroz ulaganja privatnog sektora.

Time bi ukupna godišnja proizvodnja mogla doseći 19 TWh, dok bi potrošnja ostala nešto iznad 12 TWh godišnje.

Problem infrastrukture

Najkritičnija karika postaje elektroenergetska mrežna infrastruktura. Distributivna i 110 kV prijenosna mreža već su na granici zasićenja, dok prostora još ima u 220 kV i 400 kV mreži, no i ti će se kapaciteti brzo popuniti bez pravovremenih ulaganja u priključke, trafostanice, pojačanja vodova te napredne sustave zaštite i upravljanja.

BiH raspolaže obiljem sunca i vjetra, ali da bi to postalo električna energija u utičnicama i roba za izvoz, ključni su brža provedba regulative, smanjenje investicijskih barijera i modernizacija mreže. Bez ta tri koraka – potencijal ostaje samo broj na papiru.